Prirodna prostranstva naše zemlje obiluju životinjskim i biljnim svijetom – priroda nas je zaista obdarila velikim bogatstvom. Među njema je i nemali broj ugroženih životinjskih i biljnih vrsta koje se nalaze na pragu izumiranja, te su uvrštene na listu zaštićenih.
Mrki medvjed, vuk, evroazijski ris, vidra, mehkousna pastrmka… samo su neke od vrsta koje obitavaju na tlu naše temlje, a čiji je opstanak doveden u pitanje. Nažalost, često su na meti krivolovaca i krijumčara.
„Prirodna bogatstva BiH omogućavaju staništa za brojne vrste flore i faune. Prema procjenama, u našoj zemlji ima preko 200 ugroženih vrsta, direktno ili indirektno“ pojašnjava profesor dr.Edin Šatrović jedan od eksperata projekta Doprinos implementaciji CITES konvencije u BiH.
Skraćenica CITES odnosi se na Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka. Datira još iz 1975. godine, a od tada joj je pristupilo 180 država svijeta, što je čini najšire prihvaćenom međunarodnom konvencijom s područja zaštite prirode. Najvažniji ciljevi CITES-a su sprječavanje nekontrolirane međunarodne trgovine i komercijalnog iskorištavanja ugroženih vrsta te održavanje ekološke ravnoteže unutarpopulacija. Bosna i Hercegovina je ovu Konvenciju ratificirala još 2009. godine, ali se ona na terenu još uvijek slabo sprovodi, iako je to jedan od uvjeta pristupanja EU.
„Unatoč tome što Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ima ured
koji se treba baviti pitanjem implementacije CITES-a, do danas nije ništa urađeno. Nema legislative, nisu doneseni zakonski i podzakonski akti, niti je uspostavljen sistem
funkcioniranja CITES-a. BiH zbog svega toga mnogo gubi, pogotovo u ekonomskom smislu“,napominje dr. Šatrović.
Zbog nesprovođenja CITES-a, na primjer, naša zemlja ne može adekvatno kontrolirati trgovinu ljekovitog bilja, a to je područje u kojem leži ogroman ekonomski potencijal.
U svijetu je u porastu lovna i ribolovna privreda, što pozitivno utiče na privredu jedne zemlje. Međutim, u BiH možemo govoriti samo o gubicima, jer veliki broj lovaca i ribolovaca koji koriste naše prirodne resurse državi ne plaćaju nikakve takse, niti se razvijajutrofejni lov i lovni turizam.
Štetu državi ne nanosi samo nelegalan izvozu iz naše zemlje, već i prijevoz (tranzit) kao i krijumčarenje zaštićenih vrsta u državu:
„Šverc životinjama podrazumijeva da te životinje nisu pod zdravstvenim nadzorom, pa tako postoji mogućnost prijenosa bolesti. Sve što promakne jednom sistemu konrolepredstavlja
opasnost“, upozorava profesor Šatrović, te iznosi podatke da se godišnja vrijednost crnog tržišta međunarodne trgovine divljim vrstama procjenjuje na milijarde američkih dolara.
Ova nezakonita djelatnost stoji odmah nakon trgovine narkoticima, pa tek na sljedećem mjestu je trgovina oružjem i ljudima.Za provedbu Konvencije potrebna je kontinuirana saradnja između carine, policije, granične veterinarske i fitosanitarne inspekcije, entitetskih nadležnih institucija, te osigurati što kvalitetniji zakonski okvir i podzakonske akte.
Udruženje EkoLog trenutno na teritoriji cijele BiH sporovodi projekat Doprinos implementaciji CITES konvencije u BiH, kako bi se Bosni i Hercegovini pomoglo u provedbi CITES Konvencije kroz partnerstvo između nevladinih organizacija, obrazovanja i javnog sektora. Cilj je, uz ostalo, izgraditi kvalitetnu konstrukciju različitih tijela za sprovedbu CITES-a u BiH te stvoriti što kvalitetniji zakonski okvir i podzakonske akte.
„ Naravno, mi sami ne možemo donositi zakone i podzakonske akte. Namjeravamo ih ponuditi nadležnim ministarstvima koja trebaju da ih usvoje, odnosno verifikuju na Parlamentu, kako bi zemlja konačno mogla početi implementirati CITES, što je naša obaveza u pridruživanju EU“ upozorava profesor Šatrović, čija je višegodišnja ekspertiza važna u radu projektnog tima.
Ono što je neosporno je da će potpuna primjena CITES-a našoj državi donijeti ekonomsku i ekološku korist, te sačuvati prirodne resurse za buduće generacije.
