Dobijanje statusa grada propisano je zakonima o lokalnoj samoupravi država u regiji.
Ipak, neke općine, koje su odavno prerasle okvire propisane zakonom, još čekaju da im državne vlasti odobre status, a druge su na tu odluku čekale godinama.
U Bosni i Hercegovini je ova situacija posebno zamršena, jer status grada može da dobije i mjesto sa oko 10.000 stanovnika, ukoliko je sjedište kantona.
Općina koja po novom zakonu o načelima lokalne samouprave FBiH želi dobiti status grada, ne samo da će morati drugačije administrativno funkcionirati, već će morati imati i stabilan proračun koji jamči funkcioniranje svih njenih institucija.
To znači da će u svojim proračunima svi budući gradovi u Federaciji BiH imati dovoljno financijskih sredstava iz kojih će se moći financirati najniže jedinice lokalne samouprave, kao što su, primjerice, mjesne zajednice, preko općina do samih institucija koje grad bude imao.
Da bi se grad mogao konstituisati, dakle, da bi neka općina postala grad, mora imati najmanje 30.000 stanovnika. Tako zakon kaže, ne znamo da li je to dobro rješenje ili nije. A 10.000 u užem gradskom jezgru. Ali, izuzeci su općine koje su sjedišta kantona. Kod njih nije uslov broj stanovnika.
Za razliku od gore navedenih Živinica koje imaju preko 57.000 stanovnika po posljednjem popisu, Široki Brijeg koji je dobio zajedno sa Tuzlom status grada, po površini i po broju stanovnika najmanji grad u Bosni i Hercegovini. Broji oko 10.000 stanovnika.
S toga, ne vidimo razlog zbog kojeg se i Živinice uz sav ekonomski potencijal ne bi mogle proglasiti gradom, pogotovo jer će donijeti prosperitet na ovom prostoru.