U analizi efekata uplovljavanja stranih brodova u dio Jadranskog obalnog mora u BiH navodi se da plovidba velikih brodova neumskim zaljevom nije prihvatljiva.
“Za područje Malostonskog kanala Hrvatska najozbiljnije razmatra mogućnost potpune zabrane plovidbe i zadržavanja svih brodova. Zato plovidba brodova osim manjih turističkih brodica u tom području načelno nije prihvatljiva”, stoji u analizi, pišu Nezavisne novine.
U njoj se dodaje da geografski gledano područje Malostonskog kanala i Neumskog zaljeva predstavlja cjelovit prostor te da bi se zabrana Hrvatske po automatizmu odnosila i na Neumski zaljev.
Ova analiza, koju je po odluci Vijeća ministara 2015. godine izradila Interresorna radna grupa, u suštini demantira sve one koji tvrde da će izgradnjom Pelješkog mosta BiH biti onemogućen pristup otvorenom moru i uplovljavanje velikih brodova u Neum.
U Ministarstvu transporta i komunikacija BiH potvrdili su Nezavisnim novinama nalaze te analize i istovremeno naglasili da su se u slučaju Pelješkog mosta bavili isključivo tehničkim stvarima, te da nisu davali nikakve suglasnosti u ime BiH.
“Predstavnici Ministarstva su sudjelovali u radnoj grupi koja je 2006. godine usuglasila tehničke karakteristike mosta. Tada je Hrvatska predložila da visina mosta bude 35, odnosno 45 metara, i širina stubova 180 metara i na to bh. strana nije pristala. Prihvaćeni su zahtjevi BiH da visina mosta bude najmanje 55 metara i širina stubova 286 metara, a plovni put 200 metara”, rekao je Igor Pejić, tajnik Ministarstva transporta i komunikacija BiH, dodajući kako je pitanje granice potpuno druga priča.
Inače, o izgradnji Pelješkog mosta početkom rujna raspravljat će i zastupnici Zastupničkog doma Parlamenta BiH i veoma je vjerovatno da će biti pokušaja da se obustavi taj projekat dok BiH službeno ne izda suglasnost.
Činjenica je da niti jedan organ BiH, točnije Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, a ni Parlament BiH nisu dali službenu suglasnost na taj projekat, što su pojedinci iskoristili i pokušavaju zaustaviti cijeli projekat, jer navodno spriječava izlazak i ulazak velikih brodova u BiH i pristup BiH međunarodnim vodama.
U slučaju Hrvatske, njihova stručna grupa koja je zajedno sa bh. stručnjacima dogovarala izgradnju i tehničke karakteristike mosta dobila je od Hrvatskog sabora ovlaštenje da njihove odluke ne podliježu bilo kakvoj vrsti ratifikacije niti se trebaju odobriti od bilo kojeg tijela.
U slučaju BiH te suglasnosti nije bilo, a Vijeće ministara BiH niti Predsjedništvo BiH nisu donosili bilo kakve odluke povodom toga.
Jedan od argumenata onih koji osporavaju izgradnju Pelješkog mosta je da bi taj most bio prepreka u slučaju da se BiH odluči na gradnju luke, što je prema mišljenju stručnjaka u domenu fikcije s obzirom na to da bi pored luka Koper, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Bar i Brač to bio besmislen projekat.
Hrvatski predstavnici u Parlamentu BiH istaknuli su kako ne postoje bilo kakvi međudržavni ugovori ili drugi relevantni propisi koji bi izgradnjom mosta kopno – Pelješac u Hrvatskoj bili dovedeni u pitanje.
Klubovi hrvatskog naroda u Domu naroda i HDZ BiH – HNS u Zastupničkom domu navode da je javnost u BiH u posljednje vrijeme suočena s velikim brojem informacija o izgradnji mosta, među kojima ima i onih s političkim prizvukom koje se uklapaju u predizbornu kampanju.
Dnevnik.ba
