Narodna vjerovanja i ovaj put su se pokazala tačnim: ispod skoro četiri metra zemlje na brdu Gradac u općini Prozor Rama, vijekovima se skrivalo naselje starih Rimljana.
Arheologinja i profesorica na studijima arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru mr.sc. Snježana Vasilj s ushićenjem i beskrajnom strpljivošću, predstavila je arheološko nalazište na brdu Gradac kraj Uzdola u ramskom kraju.
Na više od 900 metara nadmorske visine pronađen je rimski kompleks drevnog vodospremnika, veličanstvenog građevinskog pothvata za to historijsko vrijeme – ožbukanih zidova živim vapnom s riječnim pijeskom i izniveliranim podom na živoj stijeni.
Otkriven vodospremnik – za koga se čuvala voda?
Monumentalo otkriće, kako kaže ova arheologinja, staro je skoro 19 vijekova i dokaz postojanja civilizacije u ovom području BiH. “Vodospremnik starih Rimljana nalazi se na važnom strateškom mjestu s kojeg se nadziralo cijelo područje i impozantnih je gabarita i ne može biti starije od I. vijeka i mlađe od IV. vijeka. S obzirom da se radi o vodospremniku-cisterni koja je vodom mogla obezbijediti veliki broj ljudi, ali i pregledom tla u neposrednoj blizini nalazišta, za pretpostaviti je da se tu nalazilo jedno cijelo naselje koje je imalo svoju važnu ulogu”, kaže areheologinja Vasilj za Deutsche Welle.
Silvan ugrađen u temelje stupova
Prema njenom mišljenju, nalazište je davno u prošlosti bilo devastirano te se ostalo uskraćeno za pokretni inventar iz ovog perioda, no jedna od najvećih zanimljivosti je otkriće kamenog bloka s reljefom drevnog ilirskog boga Silvana.
“Kameni blok s ilirskim božanstvom, bogom Silvanom, kojeg su najviše poštivali pastiri, ugrađen je u temelj jednog od stupova koji su držali konstrukciju vodospremnika i svjedoči o isprepletenosti i utjecaju ilirske kulture u ovom rimskom kompleksu. Prikaz je antropomorfan, na glavi ima rogove, u rukama pastirski šap i sviralu i, što je rijetkost od svih spomenika, nema kozu ili psa, nego prekrasnu pticu pored nogu”, pojašnjava ova profesorica.
Ona zaključuje da je nalazište u Gradcu jedno od najvažnijih u posljednjih nekoliko godina te da “ispunjava prazninu” u arheološkoj slici cjelokupne BiH, a posebno mijenja saznanja o prapovijesnom, civilizacijskom razvoju, periodu eneolitika, brončanog i željeznog doba, na području ove općine.
Narodne legende o gradu Gradcu
Vijekovima ramski vjernici bogobojazno zastajkuju pred stajalištima Puta križa, uspinjući se na vrh Gradca, ali još duže traju narodna tradicija o starim kamenim zidovima i drevnom gradu, zakopanom ispod debelog sloja, doslovno – crne zemlje.
Kako kaže načelnik općine Prozor-Rama, dr. Jozo Ivančević, upravo je to bio i razlog da, nakon odobrenja Zavoda za arheologiju Hercegovačko-neretvanske županije, pozovu znanstvenicu i arheologinju Snježanu Vasilj kako bi potražila i otkrila prapovijesne dokaze, do tada prisutne samo u narodnim legendama Rame.
“Ovo je veliko kulturološko bogatstvo. Vjerojatno će arheološka iskapanja trajati jedan duži period, a puno više ćemo znati nakon arheološkog elaborata. Svakako da ćemo tražiti i pomoć u vidu prekogranične suradnje na ovom projekatu kao i fondova Europske unije jer sa svima želimo podijeliti našu zajedničku povijest”, kaže načelnik Ivančević za DW.
No, na ovom arheološkom otkriću, prema njegovim riječima, neće se stati, a u sljedećim mjesecima i godinama, tla po kojima se hodali arheolozi i znatiželjnici najvjerojatnije više neće biti jer će iz podzemlja svjetlo dana ponovno ugledati mnoge drevne građevine i arheološki artefakti. Koje još tajne prahistorijskog života starih Rimljana i još starijih Ilira skriva Gradac – otkrit će mukotrpna ali i pažljiva arheološka iskopavanja.
