Crna je slika u bh medijima za mlade i one koji žele da ostvare poslovne prilike. Poteškoće pri investiranju i otvaranju novih firmi, a s tim i novih radnih mjesta u Bosni i Hercegovini se konstantno izlažu kao nezadovoljavajuće na granici sa katastrofom.
Bosna i Hercegovina se smatra jednom od najnepovoljnijih zemalja za strane investicije zbog mukotrpne administracije, tromosti državnog sistema i korupcije, a razočarani mladi nam masovno traže spas i poslovne prilike po Evropi.
Usprkos ovoj slici koju naši mediji dijele u svakodnevnici, postoje i pozitivne priče uspješnih investicija u BiH. Zahvaljujući poduzetnim pojedincima van BiH, koji su ne samo etablirali firmu na tlu BiH već ulažu na kontrolisan porast firme i kroz nova radna mjesta daju mladima alternativu da se zaposle u Bosni i Hercegovini. A ukazuju i na visoku stopu zadovoljstva među zaposlenima.
Upravo takva je IT- kompanija Softhouse Balkans, osnovana 2014 godine kao jedna od ravnopravnih poslovnica pod okriljem švedske grupacije Sofhouse Consulting. Poslovnicu lociranu u Sarajevu predvode izvršni direktor Himzo Musić i operativna direktorica Vernisa Rejhan. Ova priča, iako nedovoljno zapažena od bh medija, se ipak proširila i van granica BiH, pa u Softhouse poslovnici u Sarajevu traže posao i Bosanci i Hercegovci i Bosanke i Hercegovke koji su danas nastanjeni van BiH – u Geteborgu, Štokholmu pa čak i Čikagu.
Himzo Musić je bio inicijator etabliranja Softhouse poslovnice u BiH:
„Znajući za potencijal IT industrije u BiH, kad sam vidio priliku za izmještanje jedne od poslovnica van Švedske maksimalno sam se založio da to ukažem Softhouse vlasnicima. To nije bilo tako jednostavno, jer mi u BiH još nemamo naviku niti prodoran način da se promovišemo kako bismo provukli pažnju kvalitetnih investicija. Na veliku sreću ja sam naišao na širokogrudost sa strane Softhousa. 2014:e godine smo počeli sa radom sa 4, tada mladih talenata, pripravnika sa različitih IT univerziteta u BiH. «
Admir Šatara jedan je od prvih radnika u Softhouse Balkans i sjeća se da je bio dobro prihvaćen od kolega i ostatka firme na svoj na njega prvom poslu poslije studija.
«Može se reći da sam prošao sve faze rasta Softhousea i naučio dosta drugih stvari, a tiču se biznisa i IT tržišta pored mog osnovnog zanimanja. Firma je u svakom od nas vidjela potencijal i želju za novim izazovima, a u čemu nas je podržala i dala nam vjetar u leđa. Tako je to bilo od samog početka sve do sada, samo što nas je sada još više uposlenih sa raznovrsnim kompeticijama sto nam daje velike mogućnosti i širinu za dobijanje novih projekata. Sa rastom Softhouse Balkans raste i moja profesionalna IT karijera» – kaže Admir.
Danas tri godine poslije, Softhouse zapošljava 17 osoba a prije pola godine se pridružila i operativna menadžerica Vernisa Rejhan. Vernisa je u toku rata izbjegla sam sa porodicom u Švedsku, gdje je provela više od pola svog života a u profesionalnoj sferi razvila vještine liderstva i konsultanta za organizacioni razvoj.
“No uvijek me je interesovalo da se profesionalno ostvarim u BiH, da budem aktivan dio društva u svojoj domovini i uvezujem ono najbolje od Švedske i BiH. Na tome sam u Švedskoj radila volonterski zadnjih deset godina. Na moju veliku sreću ova mi se prilika profesionalno pružila u Softhouse, pa sam tu od januara ove godine. Došla sam u firmu za zadatkom da stabilizujemo rad ali i paralelno omogućimo kontrolisan rast firme i evo sve ukazuje na to da smo na dobrom putu”, kaže za BUKU Vernisa Rejhan.
Jedan od pokazatelja da su na pravom putu je upravo interesovanje za posao u firmi, kako mladih IT – profesionalaca iz Bosne i Hercegovina tako i onih van njenih granica.
Emir Sijerčić je počeo raditi u Softhouseu prije nekoliko mjeseci. Pri početku rata u BiH živio je u Austriji da bih se krajem 90-ih godine vratio u Sarajevo.
«Gubitkom posla početkom ove godine, moja supruga i ja smo kao i većina mladih sagledavali mogućnost da se selimo van BiH za bolje poslovne prilike, no onda je iskrsao posao u Softhouse. Poslije samo nekoliko mjeseci u firmi, vrlo sam zadovoljan sa mojim profesionalni razvojem, firma ulaže u mene kao uposlenika i prepoznaje moj trud. Ovdje se osjećam ne samo kao uposleni, već kao dio jedne profesionalne zajednice. Ono što mi gradimo u Softhouseu mi uliva nadu u da će ovakvih inicijativa biti sve više i više u BiH.», kaže za BUKU Emir Sijerčić.
Ovo ljeto, studentica sa kraljevskog tehničkog fakulteta koji se broji u jedan od 100 najboljih u svijetu, Neira Čaušević, pridruzila se Softhousu na dva mjeseca gdje će odraditi svoj ferijski posao. Neira ima porijeklo iz BIH, a odrasla je i živi u Štokholmu. Kaže da često boravi u Sarajevu i da je sebi stavila za cilj da nekad provede duži period u BiH ne samo odmarajući, nego radeći nešto korisno za sebe a i za okruženje.
« Istražujući prilike za to, saznala sam da Softhouse ima poslovnicu u Sarajevu. Kako sam upoznala kolege, način rada i osnovne principe Softhousea, zadovoljna sam i zahvalna što sam dobila priliku da se pridružim timu. Radim aktivno na jednom od projekata, već dobijam zahtjevne tehničke zadatke, ali I punu podršku kolega da ih odradim. Konačno se moj cilj da učim nove tehničke vještine u našem okruženju ispunio.»- kaže nam Neira.
Na jesen će još jedan student iz Švedske, Orhan Hajdarević, provesti pola godine u Softhouse Balkans i ovdje odraditi svoju praksu u sklopu sa fakultetskim studijama.
Na jesen se takođe timu pridružuje Nasiha Solaković. Nasiha živi i radi u Čikagu, a uskoro je jedna od projektnih menadžerica u Softhouse Balkans. Presudni faktor da se nastani u u rodno Sarajevo i traži uposlenje u Softhouseu Nasiha kaže je dvostruk: i želja da stečeno iskustvo do sada prenese u BiH i dopronese razvoju IT scene i edukaciji mladih, ali čak šta više i da pokaže kako je moguće ostati u BiH i nastaviti sa svojim profesionalnim usavršavanjem.
«Radeći za američke kompanije koje se bave software i web development-om stekla sam ogromno iskustvo za kratko vrijeme, i naučila kako je saradnja sa kompanijama u drugim zemljama od velikog značaja. Mi Bosanci i Hercegovci gdje god odemo u inostranstvo snađemo se, čak šta više svojim radom i trudom zaradimo zavidne pozicije i završavamo prestižne fakultete. Ako smo u stanju da napredujemo i budemo sposobni van zemlje, zašto onda ne u našoj domovini? Imamo sposoban, obrazovan i željan mladež i zato mislim da BiH ima sve uslove da konkurira na tom tržištu. Uvjerena sam da već započeti razvoj IT-industrije će biti samo bolji i sretna sam što je Softhouse jedan od primjera. Zahvalna sam da uz Softhouse i ja imam priliku da doprinesem tom razvoju.” – kaže Nasiha.
A šta kažu zaposleni o ovom interesovanju za posao i kolegama koji se sele nazad u Bosnu i Hercegovinu?
«Ne bi me iznenadilo da čujem komentare da treba samo zapošljavati mlade iz BiH, ali mi to gledamo drugačije. U našoj firmi težimo ka balansu između švedske i bosanske kulture što potrvrđuje i činjenica da veliki broj mladih ljudi koji imaju porijeklo u BiH odlučuju da se vrate kako bi našli posao baš u našoj zemlji. Ipak vidimo da nije sve tako sivo u Bosni i Hercegovini i kako ovakve priče postoje. Mi pretežno radimo za švedske klijente, tako da je meni lično što bliži spoj spoj između ove dvije zemlje i interesantan, čak i poželjan», obrazlaže Senad Zaimović, takođe IT konsultant.
S timom kolega iz Štokholma Irma Solaković radi na produktu za poduspešavanje prodajnih procesa, pa svoje radno vrijeme provodi i u Sarajevu i u Štokholmu. Na jesen se Irmi na ovom zadatku pridružuje i kolegica Merima Čišija.
«Spletom okolnosti, pozicija na kojoj radim je vezana za Štokholm iako je moja baza u Sarajevu. Time dobijam najbolje od oba svijeta: sigurnost svog doma i rodnog grada, ali i priliku da upoznam švedsku kulturu, provedem vrijeme u toj divnoj zemlji i obogatim svoje znanje o istoj. Uz to, imam priliku da usvajam znanje preneseno od strane mojih kolega stacioniranih u Štokholmu, ali i da s njima razmijenim ideje i pronađem zajednički jezik koji je spona i vezivno tkivo naše suradnje. Ono što me svaki dan motiviše je produktivna, ali opuštena radna atmosfera i neprekidni proces učenja koji je nezaobilazna stvar kada ste član jednog kolektiva kakav je Softhouse» – kaže Irma.
Šta je onda recept za pozitivne kritike uposlenih a i imidž firme uopšte?
Vernisa i Himzo ističu da je dugoročni uspjeh moguć samo ako konstantno ulažete trud u sve bitne aspekte potrebne da jedna firma ima zdrave temelje. Raspoređen fokus između ulaganja u uposlene, dostavljanja kvalitete klijentu i dostavljanja dobiti vlasniku. Tako oni nastoje da uposlenim, u okolnostima kojima raspolažu, daju najbolje moguće predispozicije da dobro odrađuju svoj posao i dostavljaju vrijednost klijentima.
« Osim toga, u firmi aktivno razgovaramo o našoj društvenoj odgovornosti da budemo dio pozitivne snage koja donosi nova radna mjesta u BiH i čak šta vise vraća u BiH kvalitetan kadar mladih ljudi. Uz talentovane profesionalce koji već žive u BiH, ovaj spoj daje jednu vrlo pogodnu klimu za inovativan rad što je jako bitno u našoj branši.» – ističe Himzo.
«Sve to zahtjeva prisutan menadžment koji ne daje naloge nego razvija dijalog sa uposlenim, pa je to kako ja nastojim da radim svoj posao i rukovodstvo u koje ja vjerujem. S druge strane, ovaj način rada stavlja odgovornost i na naše uposlene, da su angažovani u ne samo u poslu koji rade, nego i u generalnom razvoju firme. Nastojimo da saslušamo i uvažimo svaku dobru ideju kod naših uposlenih i da zajedno gradimo naš uspjeh. Uvijek ističemo timski rad i tako gradimo kulturu zajednice a ne pojedinca. To je stav kojim mi pristupamo u poslu i mislim da svi koji su dio ove priče prepoznaju i cijene i rado pričaju o tome i u firmi a i šire. » – objašnjava Vernisa.
Kako se ovaj pristup odražava na svakodnevnicu uposlenih, pitali smo i uposlene.
«Svaki dan osjećam da napredujem kao profesionalac i kao čovjek, jer vjerujem da će to imati pravi odjek. Naši afiniteti se prepoznavaju i shodno tome nam se delegiraju različite odgovornosti i donošenje odluka, koje nas ponekad stavljaju izvan zone komfora, ali isto tako omogućavaju da se razvijamo u više smjerova. Moja primarna uloga je da sam IT konsultant, međutim učestvovala sam sa Vernisom u rješavanju raznih menadžerskih pitanja. Na ovaj način zapravo suzbijamo pojavu korporativnih hijerarhija. Treniramo se da smo zajedno otvoreni i u uspjehu ali i padu, te nastojimo da sistematski učimo na greškama. Rekla bih da ovakav način rada i komunikacije nije tipičan za naše podneblje, ali mislim da bi mnogima odgovorao baš kao i meni.” kaže Zana Tatar.
Početkom ove godine Softhouse Consulting grupacija je formirala još jednu firmu u Švedskoj, Softhouse Invest koja ima za cilj da ulaže u razvoj postojećih IT-kompanija širom Evrope. Softhouse Balkans ovdje vidi veliki potencijal da u Softhouse Invest predstave neke od bh IT Start-up kompanija koje smatraju kvalitetnim za ovakvu vrstu investicije. Već su uvezane neke ideje za predstavljanje investitoru, a uposlene podstiču da dođu sa dodatnim prijedlozima.
“Prilike kao ova koju pruža Softhouse Invest su svugdje oko nas a nama je da ih prepoznamo i umrežimo se sa onima koji imaju za cilj da usmjere BiH na bolji put. Gdje ima volje, ima i načina.” – poručuje za kraj Himzo Musić.
Izvor: buka