Je li teza da je farmaceutskoj industriji cilj bolestan, a ne zdrav čovjek preuveličana teorija zavjere ili, pak, realnost? Neke od nerazumljivih odluka EU o zabranama uzgoja ljekovitog bilja govore same za sebe.
O koristi koju kopriva ima za zdravlje gotovo svi već sve znaju, a oni koji se bave poljoprivredom još znaju da se ona koristi i kao prirodni insekticid, odnosno pesticid, te kao najbolje jeftino gnojivo za vrt. I onda, od kako se, prije 17 godina, pojavila američka multinacionalna kompanija Monsanto, specijalizirana za biotehnologiju u agrikulturi, čak i jedna obična kopriva bila je trn u oku.
Kako dostići vrijednost kompanije od 66 milijardi (!) ako ćeš malim ljudima diljem svijeta dopuštati da iz prirode samo pokupe ono što oni, zajedno sa ostalim GMO proizvođačima, mogu masno unovčiti?
Zastrašujuću dominaciju korporacije nad ‘zdravim’ čovjekom demonstrirala je Francuska, koja je koprivu, njeno javno hvaljenje i podstrekavanje upotrebe, zabranila pod prijetnjom zatvora. Iako su Francuzi burno digli glas i rušili zastrašujući zakon, zabrana malog uzgoja ljekovitog bilja na prostorima Europske unije i dalje je na snazi.
Gospina trava je drugi primjer koji pokazuje tu bahatost i pohlepu multinacionalnih korporacija. Ako se zna da je gospina trava (sastojak kantarionovog ulja) najefikasniji prirodni lijek protiv depresije – najbrže rastuće bolesti modernog doba – više je nego jasno da ovaj dar prirode farmacija mrzi, ako je dostupan svima.
Prema zvaničnim podacima, u svijetu od depresije boluje najmanje 322 miliona ljudi! Samo deset posto njih da koriste pripravke od gospine trave i ne kupuju ništa od farmacije, sami izračunajte koliko novca ”gubi” ova industrija tek na primjeru male Hrvatske. Naime, prije par mjeseci je objavljeno da se na sredstva za smirenje i lijekove protiv depresije godišnje u Hrvatskoj potroši čak 160 miliona kuna (cca 20 miliona eura).
A gdje je tek profitni potencijal?! Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će depresija do 2020. godine postati drugi zdravstveni problem u svijetu. Ni trenutno ne stoji loše – na četvrtom mjestu je u ukupnoj, a u ženskoj populaciji prvi.
Pa vi vidite koliko je to para. I vi bi sada uzgajali gospinu travu?! Da ne bi!
I, eto, jedna od blagodeti ulaska Hrvatske u EU glasi: njena prodaja je sada zabranjena i u ovoj zemlji.
Još su brojne druge ljekovite biljke nekada bile dopuštene do ulaska Hrvatske u EU: bršljan, gavez, glog, imela, maćuhica, medvjetka, orahov list, pelin, podbjel, preslica, rosopas, sena, sikavica, valerijana… Ne daj Bože da se u krompiru otkrije neko ljekovito djelovanje!
Za biljke koje su, ipak, dozvoljene za prodaju, na pakiranju ne smije biti navedena niti jedna zdravstvena tvrdnja, to jest opis djelovanja dotične biljke na zdravlje. Odnosno, nije EU baš toliko bahat – njenoj posebnoj komisiji se može predati zahtjev za odobrenje zdravstvene tvrdnje za određenu biljku, ali… u puno godina ta komisija nije odobrila ni jedan.
