U četvrtak 24.11.2016. g je održana četvrta Otorena radionica u sklopu projekta Praćenje implementacije zakona o radu mladih u Tuzlanskom kantonu (MLCYP), u Ateljeu Ismet Mujezinovic u Tuzli. Projekat implementira udruženje IPAK-Mladost gradi budućnost Tuzla i podržan je od strane Europske komisije.
Gosti na radionici su bili:
- gđa. Asima Tanović, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove TK (KUIPTK)
- Admir Čavalić, Udruženje građana MULTI Tuzla, Ekonomski fakultet u Tuzli
- Miroljub Radomirović, diplomirani pravnik i uposlenik u Advokatskom uredu
Nakon uvodnog predavanja g. Radomirovića koje je dalo više informacija o novodonesenom Zakonu o radu i interesantnim stavkama koje se u njemu nalaze, poput procedure zapošljavanja i otpuštanja, zaštite na radu i trudničkog odsutstva, gđa. Tanović je podijelila sa učesnicima nešto više o iskustvima KUIPTK, čiji je zadatak da nadgleda implementaciju Zakona o radu.
Nažalost, KUIP često nailazi na zaposlenike čija se prava zagarantovana Zakonom o radu redovno krše. Međutim zbog straha od poslodavca, radnici nisu spremni na otovorenu saradnju sa KUIP-om s ciljem prijavljivanja poslodavaca koji zakone krše. U najmnogoljudnijem kantonu u BiH radi samo 16 inspektora.
Pored manjka kadra, dodatni problem je i što se poslodavci zbog velike potražnje poslova nalaze u privilegovanom položaju u odnosu na potencijalne radnike.
Nakon prezentovanja situacije u kojoj se nalazi KUIP, g. Čavalić se kao diplomirani ekonomista i asistent na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, te kao neko ko je bio zagovornik donošenja Zakona o radu, osvrnuo na benificije koje Zakon donosi mladim osobama. Istaknuo je da se benificije najviše odnose na brzo zapošljavanje, ali je istakao da mladi moraju prije svega cijeniti vještine koje donose tržištu rada i koristiti mehanizme koje im pruža Zakon da zaštite sebe. Položaj u kojem se nalaze poslodavci je neprirodan, međutim potrebno je istaći da poslodavci ne mogu opstati bez radnika, kao ni što radnici ne mogu bez poslodavaca. U tom bilateralnom odnosu, neophodno je naći ravnotežu koja dovodi do efikasnog sistema, kojim obje strane mogu profitirati. Novi Zakon je prilagođenje svjetskom, kapitalistički-orjentiranom modelu, koji tržište čini slobodnijim. Mladi to tržište mogu iskoristiti pokretanjem poduzetničkih poslova i na taj način unaprijediti konkurenciju na tržištu.
Dileme mladih ..
Po završetku izlaganja gostiju, uslijedila je diskusija u kojoj su učestvovali svi prisutni. Razlika između Ugovora o radu i Ugovora o djelu, izazovi i benificije koje Zakon daje novopokrenutim preduzećima, i postupak žalbe KUIP-u samo su neka od pitanja koje su prisutni imali za goste na radionici.
Izuzetno je interesantno poređenje Ugovora o djelu i Ugovora o radu. Veliki broj studenata, posebno iz IT sektora, dobija priliku da tokom školovanja radi u IT kompanijama. Kao redovan student, osoba zakonski ne smije biti zaposlena, te se zbog toga veliki broj firmi odlučuje na sklapanje Ugovora o djelu sa studentima. Međutim, Ugovor o djelu ne spada pod ovlasti Zakona o radu, te zbog toga prava i obaveze uposlenika i poslodavaca u Zakonu o radu se ne odnose na stranke koje sklapaju Ugovor o djelu. Zbog toga se studenti stavljaju u podređen položaj u odnosu na poslodavca, međutim uz pravo savjetovanje i ubacivanje određenih članova u Ugovor o djelu, studenti mogu jednim dijelom zaštiti sebe i svoja prava u tom odnosu. Ovakav oblik rada ne predstavlja stažiranje, međutim predstavlja odličnu priliku da se studenti usavrše tokom studija, što će ih učiniti konkuretnijim na tržištu rada po završetku studija.
Zaključak je da Ugovor o djelu nije loša opcija ukoliko student želi kratkoročno iskoristiti priliku da usavrši svoje vještine, međutim kao dugoročno rješenje, Ugovor o radu zbog zakonske pozadine, je jedina ispravna opcija.
Zaključci…
Zaključak Četvrte otvorene radionice je da uposlenici ne koriste mehanizme zaštite svojih prava, jer se zbog velike konkurencije na tržištu rada boje suprostaviti poslodavcu.
Naši gosti su se složili da nadležni sud koji se bavi sporovima između poslodavca i uposlenika blagonaklono posmatra uposlenika i u velikom broju slučajeva donosi presudu u njegovu korist, posebno kada su u pitanju sporovi javnih preduzeća i institucija.
Informisanje o Zakonu o radu, pravima i obavezama radnika i poslodavaca, je neophodno kako bi KUIPTK mogao sarađivati sa uposlenicima kada naiđe na nepravilnosti. Bez radnika koji su zainteresovani za zaštitu svojih prava I usljed postojećeg straha od gubitka posla, istraživanje KUIPTK i rad gubi na značaju, i postavlja se pitanje, kako uopšte zaštiti radnika danas?
