Htjeli mi to priznati ili ne, naša računala i pametni telefoni nepresušan su izvor informacija o nama. Od telefonskih brojeva, adrese, e-mailova s više ili manje povjerljivim poslovnim i privatnim podacima, izvještajima iz banke, a da o lozinkama i korisničkim računima ni ne govorimo.
Naravno, svima nam je važno da su nam ti podaci na dohvat prsta (ili klik miša). No, ako ne vodimo dovoljno računa o računalnoj (i mobilnoj) sigurnosti, ti isti podaci lako bi mogli pasti u tuđe ruke.
Na tržištu postoji cijeli niz programa i aplikacija koje mogu zaštititi od nepoželjnih pogleda te osjetljive podatke. Od jednostavnih programa za zaštitu dokumenata lozinkom, do jačih programa koji enkriptiraju cijeli uređaj.
Pa ipak, na neke bi stvari trebali obratiti posebnu pažnju, posebno ako ne koristite nikakav dodatni sistem zaštite.
Izvještaji iz banke i drugi finansijski dokumenti
Sve više ljudi koristi e-banking i m-banking kako bi izbjegli odlazak u poslovnicu banke, ali i lakše i jednostavnije vodili svoje finansije. No, ti izvještaji iz banke i drugih finansijskih institucija puni su osjetljivih podataka koje bi trebalo posebno štititi.
Primate li takve dokumente na svoju e-mail adresu, preuzmite ih na računalo i obrišite iz inboxa. U slučauj upada u vaš e-mail račun, otežat ćete hakerima pronalaženje dodatnih informacija o vama.
Kad jednom preuzmete dokumente na svoje računalo ili pametni telefon, razmislite o stvaranju digitalne arhive koja nije dostupna putem interneta. Uložite u prijenosni disk s mogućnošću enkripcije i sve osjetljive dokumente pohranjujte na taj disk, a izbrišite s računala. Treba li vam neki dokument, priključite prijenosni disk na računalo i pristupite mu, a kad ste završili s radom, odspojite prijenosni disk od računala.
I naravno, prijenosni disk pohranite na sigurno mjesto kako biste spriječili eventualnu krađu.
Prijave na oglase za posao odnosno molbe za posao
Ovo se posebno odnosi na one koji koriste službena računala i u privatno vrijeme ili su odlučili potražiti novi posao, a molbe šalju s računala na poslu.
Većina tvrtki ima IT administratora koji u svakom trenutku može pristupiti vašem poslovnom računalu . Kako biste izbjegli neugodne situacije u kojima morate svojim nadređenima objašnjavati svoje postupke, radije traženje novog posla ostavite za trenutke kad ste kod kuće na privatnom računalu ili obrišite sve tragove iza sebe.
Lični dokumenti i isprave
Digitalne kopije ličnih dokumenata mogu dobro doći ako dođe do krađe ili gubitka fizičkih dokumenata, ili pak ako obavljate nekakvu prijavu digitalnim putem.
No, ako su nezaštićene, izlažete se opasnosti od krađe identiteta. Zato biste posebno trebali zaštititi digitalne dokumente poput Izvoda iz matične knjige rođenih, pasoše, JMBG, vozačke dozvole, lične karte, medicinske dokumentacije, školskih izvještaja (diploma, različite potvrde i uvjerenja), putne isprave (avionske karte, autobusne karte i druge karte koje imaju vaše ime i prezime i možda broj kreditne kartice).
Ako ipak želite imati takve dokumente na svom računalu, obavezno ih pohranite u lozinkom zaštićenu mapu i enkriptirajte.
Istorija pretraživanja
Koliko god to glupo zvučalo, ali neki ljudi nikad ne brišu svoju istoriju pretraživanja na računalu. A ona skriva gomilu informacija o korisniku tog računala. Od podataka o vašem e-mail servisu, banci, mjestu rada, poslovnom e-mailu, pa do neugodnih pretraga koje ste radili u kasno doba.
Treba li uopće isticati kako opcije automatskog ispunjavanja obrazaca koje internetski preglednici nude mogu predstavljati pravi sigurnosni rizik?
Korisnička imena i lozinke
Prosječan korisnik računala (ili pametnog telefona) tijekom dana mora se prisjetiti između 5 i 10 lozinki. Tu treba pridodati i različite PIN-ove koje koristimo za pristup uređajima, bankovnim računima pa čak i zgradama.
Ponekad je teško prisjetiti se neke lozinke koju niste dulje koristili ili pratiti koja je lozinka aktivna ovog tjedna. No, to ne znači da ju trebate zapisivati u običan tekstualni dokument ili na papirić koji ćete nositi u novčaniku.
Ako već morate zapisivati lozinku ili PIN, pobrinite se da ju je teško pronaći, odnosno da ju je teško prepoznati. Odaberite neki od password managera, programa koji su specijalizirani za čuvanje lozinki. Ili se poslužite nekim trikom i zapišite lozinke u dokument koji ćete nazvati drugim imenom, a lozinku sakriti u većem tekstu.
Povjerljivi poslovni dokumenti
Brojne kompanije od svojih zaposlenika traže da potpišu ugovor o tajnosti jer rade s osjetljivim podacima. Radite li i vi s takvim dokumentima trebali biste voditi posebnu brigu o njihovoj sigurnosti.
A to znači da ih ne biste trebali ostavljati nezaštićene na vidljivom mjestu ili otvorene kad niste blizu računala.
Osim toga, povjerljive dokumente ne biste trebali slati putem nezaštićenih internetskih veza ni putem običnog e-maila. Radije ih enkriptirajte prije slanja ili barem zaštitite lozinkom koju nećete zapisati u tom istom e-mailu.
Poruke i računi koje sinhronizirate na različitim uređajima
Koristite li više računala ili pametnih telefona, vjerojatno imate podešenu sinhronizaciju podataka među tim uređajima. Od primanja e-mail poruka na bilo kojem uređaju koji koristite, preko sinhronizacije internetskih preglednika, profila na društvenim mrežama do chatova ili iMessagea koji se pojavljuju čim se prijavite na neko računalo.
Trebali biste razmisliti o ograničavanju primanja poruka na samo jednom uređaju koji najčešće koristite. Tako ćete smanjiti mogućnost da neko neovlašteno čita vaše poruke samo zato što ste zaboravili ugasiti aplikaciju ili odjaviti se iz korisničkog računa.
