Vijeće ministara BiH je na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, na sjednici 28. marta, donijelo Odluku o provođenju mjera radi ostvarenja kvantitativnih kriterija i indikativnih ciljeva usaglašenih Pismom namjere po Proširenom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom za institucije Bosne i Hercegovine.
Pismom namjere institucije BiH obavezale su se da će ograničiti izdvajanja sredstava za plaće i naknade u 2017. godini na iznos od 655 miliona KM.
Vijeće ministara BiH se obavezalo da tokom 2017. godine neće mijenjati koeficijente niti osnovicu za obračun plaća, kao ni visinu ostalih naknada zaposlenih, već će se primjenjivati važeći propisi na bazi kojih je planiran Budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2017. godinu.
“Vijeće ministara će kvartalno izvještavati MMF o realizaciji ove odluke”, pisalo je u martovskom saopćenju za javnost Vijeća ministara BiH.
Odluka o provođenju mjera radi ostvarenja kvantitativnih kriterija i indikativnih ciljeva usaglašenih Pismom namjere po proširenom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom za institucije BiH u Službenom listu BiH objavljena je tek 5. aprila 2017. godine.
“U skladu s planiranim brojem od 23.058 zaposlenih i planiranom dinamikom zapošljavanja u 2017. godini utvrđenom članom 3. Zakona o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2017. godinu – Tabela 4. i stvarnim brojem zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine u decembru 2016. godine, utvrđeno je ukupno povećanje broja zaposlenih u 2017. godini od 793”, piše u Odluci Vijeća ministara BiH.
U drugom stavu se navodi da se kumulativna dinamika zapošljavanja, uključujući ugovore na određeno vrijeme, na kvartalnom nivou utvrđuje u prvom kvartalu do 324 zaposlenih, drugom kvartalu do 373 zaposlenih, trećem kvartalu do 594 zaposlenih i četvrtom kvartalu do 793 zaposlenih.
Prema podacima Vijeća ministara BiH s početka 2016. godine, samo u državnim institucijama (u koje nisu uračunati entitetski i kantonalni organi) zaposleno je ukupno 22.412 osoba. Od toga se, putem jedinstvenog računa trezora, isplaćivalo 9.725 plaća pripadnicima Oružanih snaga BiH i 12.687 plaća zaposlenicima bh. institucija (državnim službenicima i namještenicima).
Podsjećamo, blizu 64 posto domaćeg bruto proizvoda godišnje se troši na finansiranje glomaznog javnog sektora koji se sastoji od jedne državne, dvije entiteske i deset kantonalnih vlada, od kojih svaka ima svoje organe zakonodavne vlasti, odnosno parlamente i skupštine.
Dok ekonomski stručnjaci upozoravaju kako razgranati birokratski sistem BiH predstavlja ozbiljnu prijetnju bh. ekonomiji, administracija u našoj zemlji nastavlja rasti. Ni građani, a ni nosioci vlasti u našoj državi nisu zadovoljni efikasnošću javne uprave, tako da se postavlja pitanje kome trebaju silni administrativni uposlenici, za čije dobro rade i za obavljanje kojih poslova ih plaćaju stanovnici BiH.
Država porezima, doprinosima, naknadama i sličnim vrstama prihoda često ne prikupi dovoljno sredstava da bi podmirila sve potrebe javne potrošnje. Manjak sredstava i bujanje javne potrošnje dovode do prekomjernog zaduživanja, usporavanja razvoja i smetnji u funkcionisanju ekonomskog poretka.
Dok analitičari upozoravaju kako je javna potrošnja izmakla kontroli i kako su zbog toga mogući makroekonomski poremećaji, država nastavlja gomilati administraciju. Ekonomisti često ističu i kako se javna potrošnja koristi kao sredstvo za kupovanje socijalnog mira.
