Trend zagrijavanja pokazuje da je Europa u ovom stoljeću zabilježila 11 od 12 najtoplijih godina u povijesti mjerenja.
Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) je na Dan planeta Zemlje objavila detaljno izvješće o stanju klime u Europi u 2019. godini koje pokazuje da se europski kontinent zagrijava brže od svjetskog prosjeka te da je prošla godina bila najtoplija od početka mjerenja.
Rekordne temperature i obilne kiše
Izvješće C3S-a potvrđuje da je 2019. dosad bila najtoplija godina u Europi u povijesti mjerenja, a čak 11 od 12 najtoplijih europskih godina zabilježene su nakon 2000. godine. Tri razdoblja izuzetno toplog vremena dogodila su se u veljači, lipnju i srpnju, što je dovelo do rekordno visokih temperatura, a dugoročno ukazuje na jasan trend zagrijavanja tijekom posljednja četiri desetljeća.
Topli vremenski uvjeti i ljetni toplinski valovi doprinijeli su sušama u srednjoj Europi, dok su u zapadnoj i južnoj Europi u studenom zabilježene obilne kiše – i to do četiri puta veće od uobičajene količine. Unatoč tome, ukupna količina kiše bila je blizu prosjeka za cijelu godinu na cijelom kontinentu. Europski Arktik bio je relativno hladniji nego posljednjih godina, no ljetni toplinski val ipak je uzrokovao rekordno topljenje leda na Grenlandu. Također, prošle godine nastavljen je porast koncentracija ugljikovog dioksida (CO2) i metana (CH4), navodi se u izvješću o stanju klime u Europi 2019. godine.
2019. godina potvrđuje kontinuirani trend zatopljenja
Izvješće o stanju klime u Europi u 2019. godini potvrđuje jasan trend zatopljenja na cijelom kontinentu. Od 2000. godine u Europi se dogodilo 11 od 12 najtoplijih godina. Dosad rekordnu 2019. godinu u stopu prate 2014., 2015. i 2018. godina, a osim toga, lani su sva godišnja doba bila toplija od prosjeka, dok je ljeto bilo četvrto najtoplije od 1979. godine. U nekim dijelovima Europe ljetne su temperature bile čak 3 do 4 °C više od uobičajenih, a zbog intenzivnih toplinskih valova u lipnju i srpnju u nekim su europskim zemljama poput Francuske i Njemačke zabilježene rekordno visoke temperature.
Osim toga, ljetne su suše utjecale na vegetacijski pokrov u mnogim dijelovima europskog kontinenta, a iako se u dijelovima zapadne Europe do jeseni vratio u normalu, krajem godine su ga ponovno pogodile obilne kiše.
Na europskom Arktiku temperature su se kretale ispod maksimalno izmjerenih vrijednosti posljednjih godina. U 2019. godini su površinske temperature mora i zraka u ovoj regiji bile za 0,9 °C više od prosjeka. Unatoč tome što su se ljeti temperature kretale oko prosjeka, kratki toplinski val koji je pogodio kontinentalnu Europu krajem srpnja, premjestio se prema sjeveru te uzrokovao rušenje svih dosadašnjih temperaturnih rekorda u sjevernoj Skandinaviji i rekordno topljenje površinskog leda na Grenlandu.
Broj sunčanih sati najveći od 1980-tih
U 2019. godini zabilježen je i najveći broj sunčanih sati, neznatno viši u odnosu na ranije rekordnu 2015. godinu, no unatoč određenim regionalnim varijacijama, razlika je znatna u odnosu na podatke koji se prate od 1983. godine. To dodatno ukazuje na uzlazni trend sunčanih sati tijekom posljednjih 40 godina na cijelom kontinentu. Broj sunčanih sati bio je veći tijekom cijele godine, dok je naoblaka bila ispod prosjeka tijekom prvih šest mjeseci 2019. godine. Područja s iznadprosječnim brojem sunčanih sati bila su Španjolska, dijelovi Francuske, središnja Europa i veći dio istočne Europe, zaključuje se u izvješću C3S-a.
Izvor: Ekovjesnik
