U bratunačkom naselju Glogova danas je obilježena 33. godišnjica zločina nad bošnjačkim civilima, jednog od prvih masovnih stradanja u ratu u Bosni i Hercegovini.
U ovom zločinu, počinjenom 1992. godine, ubijeno je 65 nedužnih civila, među kojima su bili žene, starci i djeca. Zločin je počinjen od strane srpskih snaga predvođenih Miroslavom Deronjićem, koji je kasnije osuđen pred Haškim tribunalom.
Simbolično, godišnjica ovog stravičnog zločina obilježena je upravo na Dan pobjede nad fašizmom – 9. maj – dan kada Evropa slavi poraz nacističke ideologije.
Međutim, upravo tog dana 1992. godine, pred očima cijele Evrope, u Glogovoj se ponovio fašizam. Ljudi su ubijani samo zato što su bili Bošnjaci, njihova sela spaljena, a porodice zauvijek razorene.
Program obilježavanja započeo je obraćanjem mjesnog imama Hariz ef. Čomića, koji je u emotivnom govoru podsjetio na stradanje i bol koju Glogova nosi već više od tri decenije.
Prigodnu ilahiju izvele su članice hora „Đulistan“, unoseći dostojanstvenu i duhovnu notu u obilježavanje koje je proteklo u tišini, suzama i molitvi.
Uslijedio je učenje Fatihe i polaganje cvijeća na spomen-obilježju ispred džamije, a zatim su prisutni posjetili i lokalitet masovne grobnice u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci 40 mještana.
Preživjeli i članovi porodica i dalje tragaju za istinom i pravdom za svoje najmilije.
Skupu su prisustvovali brojni zvaničnici i predstavnici institucija, među njima i Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke u Vladi Tuzlanskog kantona, narodni poslanik Ramiz Salkić, predsjednik Skupštine opštine Bratunac Izudin Alić, te predstavnice i članice Udruženja „Žene Podrinja“, koje već decenijama neumorno rade na očuvanju kulture sjećanja i istine o zločinima nad Bošnjacima Podrinja.
Ministar Omerović je u svom obraćanju posebno naglasio važnost prenošenja istine o zločinima budućim generacijama kroz obrazovni sistem, ističući da „nema slobodnog i zdravog društva bez istine, sjećanja i pouka iz prošlosti“. Dodao je da je obrazovanje temelj na kojem treba graditi kulturu mira i suživota, ali i odgovornosti prema historiji.
Sa govornice u Glogovoj rečeno je da su zločini u ovom mjestu dokaz da fašizam nije mrtav i da je njegovo oživljavanje u našim krajevima započelo upravo ovim i sličnim zločinima:
– Ubice Bošnjaka u Glogovoj nagrađene su slobodom. Necivilizacijski je i nemoguće da neko istovremeno njeguje antifašizam i podržava osuđene ratne zločince. Negiranje genocida i glorifikacija zločinaca je najdirektniji oblik modernog fašizma, poručeno je sa govornice u Glogovoj.
Prema dostupnim podacima, tokom rata u BiH ubijeno je ukupno 388 Bošnjaka iz Glogove. U genocidu 1995. godine stradalo je njih 210.
Poruka iz Glogove je jasna: zločin bez kazne postaje prijetnja budućnosti. A Glogova je opomena – da fašizam može ustati bilo kada i bilo gdje, ukoliko mu se ne suprotstavimo odlučno, istinom i pravdom.
