Da li su bikovi poklekli pred medvjedima i da li je korona virus bacio na koljena globalnu ekonomiju?
Kao što sam već spomenuo u uvodnom pasusu kolumne Drill, zbog probijanja granice od 1.700 USD/troy-unca, svemirski brod USS Enterprise NCC-1701 je modifikovao WARP pogon kako bi mogao postizati veće brzine. Poznavaocima kultne serije ‘Zvjezdane staze’, poznat je termin WARP, koji predstavlja pogon za postizanje brzina većih od brzine svjetlosti za obavljanje međuzvjezdanih putovanja. Moja aluzija se odnosila na brzinu kretanja (tzv. volatilnost) koju bi zlato moglo imati u narednom periodu, obzirom da se približilo ‘svemirskim granicama’. To znači da bi dnevne cijene zlata mogle oscilirati i po nekoliko puta više od uobičajenog. To se i desilo krajem prošle sedmice i zlato je nakon rasta od preko 120 USD, umjesto uobičajene ‘korekcije’ (retracement) od jedne trećine (30-tak USD), kliznulo čitavih 250 USD (na nivo od 1.451,05 USD/troy-unca) i u petak 13.03.2020. proizvelo najveći krah dionica na američkim berzama još od 1987. godine. Iako ovakvo kretanje upućuje na mogućnost kraja ‘zlatne groznice’ (reversal) i dalji pad njegove cijene, treba voditi računa o iznimnoj rijetkosti ovakvih pojava i ne donositi zaključke prostom matematikom. Jer iako je prirodno da je 2+2=4, to ne mora uvijek biti jedino tačno, cijelo tačno, racionalno tačno i ako hoćete i realno tačno (op. pročitati Svadbe i razvodi). Zašto? Mislim da se ovdje ipak radi o ekonomiji, a ne o ‘kupi jeftino, prodaj skupo’!
Ovih dana internetom kruži članak o tome kako su Kinezi ‘nadmudrili’ ‘pametne’ Europljane i Amerikance sa Korona virusom (i strahom od COVID-19) i za samo nekoliko dana zaradili više od 20 milijardi dolara i uz to stekli vlasništvo nad ‘svojom’ tehnologijom koju su zapadnjaci držali u Kini. Zaista, potez ‘vrijedan ekonomske pažnje’. To me podsjeća na onu pitalicu kada je lopov ukrao iz kase 100$ i kupio robe za 70$, te dobio kusur od 30$: Koliko je novca izgubila trgovina? I sve to u pitalici bez objašnjenja o tome čija je kasa, šta se smatra pod trgovinom, je li uračunat PDV, kolika je trgovačka marža i sl. Dakle, ako svoje znanje temeljite isključivo na filmovima (pa čak i onim iz A produkcije), uz pretpostavku da znate barem malo matematike (pa čak i one proste) brzo ćete skontati da 20 milijardi dolara za jednu Kinu (a pogotovo Ameriku ili Europu) predstavlja koliko i vama ceh u nekom prosječnom pabu. A evo i zašto: FED (Američka centralna banka) je prošle sedmice saopštio da u svojim mjerama monetarne politike ima rezervisan repo za otkup vrijednosnica u iznosu od 1.5 triliona dolara (ako neko ne zna, to je broj sa 12 nula!) i da odmah počinje sa otkupom 700 milijardi USD. Dakle, radi se o namjeri pokretanja nove faze tzv. monerarnog popuštanja ili QE4 (Quantitative Easing 4-ta faza). Podsjetiću vas još i na to da je na čelo ECB-a (Evropske centralne banke), nakon gospodina Marija Dragog (Mario Draghi – Italija) došla gospođa Kristin Lagard (Christine Madeleine Odette Lagarde – Francuska), inače bivša predsjednica MMF-a. Na kraju, preporučujem čitanje kolumne ‘Zlatna groznica 2’, radi boljeg uvida u to ko su najveće Baje na svijetu u pogledu službenih rezervi zlata (1. SAD; 2. Njemačka; 3. Italija; 4. Francuska; 5. MMF …op. pročitati Zlatna groznica 2). I tu ću završiti komentar o ‘velikoj’ berzanskoj prevari.
Bio sam još dječak, ali dobro pamtim tu 1972. godinu (onu kada je cijena zlata bila 35 USD/troy-unca), kada su neke ‘čike’ i ‘tete’ ušle u razred i rekli nam da podignemo rukave do ramena i stanemo u red. Svi smo se tresli od straha, mnogi i plakali, kada su nam sa onim ‘držalom i perom’ (koje su prethodno zagrijavali na plameniku i umakali u neke bočice) urezivali dvije crtice na ramenu. To je bila akcija vakcinacije protiv epidemije Velikih boginja (Vriola vera), koja je izbila u glavnom gradu bivše države. Zvanično, to je posljednja epidemija Velikih boginja u Europi, koja je zarazila 175 osoba od kojih je 35 umrlo. Smrtnost od ovog virusa, koji je formalno u svijetu iskorjenjen 1977. godine, iznosi 20 do 40 % (blagovremena reakcija tadašnjih vlasti dala je rezultat i postignuta je donja granica smrtnosti). U čemu je razlika između Variola vere i Korona virusa, odnosno između Velikih boginja i COVID-19? Ne ulazeći u biološko-medicinske aspekte tih razlika, očigledno je slijedeće: Variola vera je virus koji je čovječanstvu bio poznat od davnina (samo u 20. stoljeću od njega je stradalo 300-500 miliona ljudi!), dok je Korona ‘nepoznati/novootkriveni’ virus (SARS-CoV-2) a bolest koju prouzrokuje je ‘šifrirana’ kao COVID-19 i u prevodu znači ‘bolest uzrokovana korona virusom 2019. godine’, narodski rečeno ‘infekcija pluća’) čija je formalno utvrđena smrtnost 3 do 4 %.
Zašto sve ovo pišem? Znate li ovu poučnu priču: Kada je u srednjem vijeku smrtonosna Crna Kuga (najsmrtonosnija pandemija u istoriji čovječanstva) na svom putu susrela jedan karavan, upitali su je ‘Kuda ideš?’ ona je odgovorila: ‘Idem u Damask da uzmem 5.000 života’. Ubrzo se pročulo da je u Damasku život izgubilo 50.000 ljudi i ta je vijest došla do karavana prije nego su u povratku ponovo sreli Kugu. Zabrinuti vođa karavana ponovo upita Kugu: ‘Zašto si uzela 50.000 života, kada si rekla da ćeš uzeti samo 5.000’? A Kuga mu odgovori: ‘Ja sam zaista uzela svojih 5.000. Ostalo je uzeo strah!’. Mislim da reakcija uvijek mora biti primjerena situaciji. Ovo što sada imamo, upućuje na zaključak ili da se zna nešto više o opasnosti o kojoj se radi, ili se radi o nečemu mnogo opasnijem od onoga što se misli i zna. U prvoj varijanti nešto ‘leti ispod radara’, a u drugoj je na radaru nešto puno opasnije. Lično sam skloniji prvoj varijanti,tj. da se nešto krije ‘ispod radara’. Što se mene tiče, nesporno je da je ekonomska kriza iz 2008. godine bila sa ‘dvostrukim dnom’ (na šta sam upozoravao i davne 2011. godine) i da se radi o drugom poluvremenu jednog te istog fenomena. Ekonomski SARS-CoV-1 je mutirao u ekonomski SARS-CoV-2 i sada se provode nova istraživanja u pronalasku vakcine. Neki ekonomski stručnjaci smatraju da je uz QE4 (koji je već pokrenut), fiskalni ‘stimulus’ jedino moguće rješenje (u prevodu poresko rasterećenje), dok oponenti smatraju da riječ stimulus ne bi trebalo koristiti nego je nužan potpuno novi vokabular. Bilo kako bilo, ekonomija nakon korona virusa vjerovatno više neće biti ista. A možda i više ništa neće biti isto …
Samo razmišljam …
