Analitičari agencije ističu da je zagađenje zraka ‘najveći zdravstveni rizik u Europi i da značajno utječe na zdravlje Europljana, osobito u gradovima’; usprkos tome što su najveći zagađivači smanjili emisije.
Najmanje 238 hiljada ljudi u EU-u prerano je umrlo u 2020. zbog onečišćenja zraka, unatoč tome što se kvaliteta zraka generalno povećala, pokazuju najnoviji podaci Europske agencije za okoliš (EEA).
Analitičari agencije ističu da je zagađenje zraka ‘najveći zdravstveni rizik u Europi i da značajno utječe na zdravlje Europljana, osobito u gradovima’; usprkos tome što su najveći zagađivači smanjili emisije.
Prema podacima EEA-e, najmanje 238 hiljada ljudi prerano je umrlo 2020. godine zbog izloženosti lebdećim česticama PM2.5 (onečišćivač zraka koji ima štetan učinak na zdravlje ljudi kad su njegove razine u zraku visoke.
PM2.5 su sitne čestice koje u zraku koje smanjuju vidljivost i uzrokuju da zrak izgleda zamagljeno kada su razine povišene), pri čemu je 96 posto gradskog stanovništva izloženo razinama koje su iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.
Istodobno, dušikov dioksid je izazvao 49.000 preranih smrti, a izloženost ozonu 24.000, kaže EEA. Međutim, broj preranih smrti zbog izloženosti PM2.5 pao je za 45 posto od 2005. do 2020.
– Ako se trend nastavi, očekuje se da će EU ostvariti cilj i do 2030. smanjiti broj preranih smrti za 55 posto – piše u izvješću.
Ipak, potrebni su dodatni napori kako bi se ispunio cilj nultog onečišćenja do 2050. ili smanjenja zagađenja zraka na razine koje nisu štetne za zdravlje – dodaje EEA.
