U noći sa subote na nedjelju počinje zimsko računanje vremena. Dakle, u noći između 28. i 29. oktobra, u 3 sata ujutro, kazaljke sata se pomiču unazad za jedan sat.
Kada će se pomicanje sata ukinuti?
Uprkos tome što je u ispitivanju javnog mnijenja 2018. velika većina od 4.8 miliona sudionika ankete u EU izrazila želju da se ukine pomicanje sata i što je Evropska komisija nakon toga sastavila prijedlog da se to učini, do toga još nije došlo.
Krajem 2022. nagađalo se da bi ovaj problem među svoje prioritete mogla uvrstiti Švedska za svojeg predsjedanja Evropskom unijom.
Međutim, za sada nema indicija da će se to dogoditi. Švedska je na svojim stranicama objavila da su njezini prioriteti sigurnost, konkurentnost, zelene i energetske tranzicije, demokratske vrijednosti i vladavina prava.
Jedan od ključnih razloga zašto još nema ukidanja prebacivanja vremena u EU je to što se države ne mogu dogovoriti na kojem će vremenu ostati kao trajnom – zimskom ili ljetnom.
Kada se rasprava konačno pokrene i sporazum postigne, trebat će još najmanje jedna do dvije godine kako bi se osiguralo da usluge prijevoza, uključujući vozove i letove, prilagode svoje rasporede. To znači da bi prebacivanje vremena moglo najranije biti ukinuto 2025.
Do danas su od prebacivanja vremena odustale sljedeće zemlje:
Alžir (posljednji je put promijenio satove 1981.); Brazil (1932.); Egipat (2015.); Falklandski otoci (2010.); Filipini (1990.); Hong Kong (1979.); Island (1968.); Indija (1945.); Indonezija (1963.); Irak (2007.); Južnoafrička Republika (1944.); Kina (1991.); Kolumbija (1993); Pakistan (2009.); Peru (1994.) i Rusija (2014.).
Loš utjecaj promjene na zdravlje
U međuvremenu su brojne studije pokazale da je utjecaj prebacivanja na ljetno računanje vremena na potrošnju energije u savremenim uslovima zanemariv, dobrim dijelom zahvaljujući napretku tehnologije.
S druge strane, sve je više dokaza da prebacivanje ima negativne efekte na zdravlje.
Primjerice, pokazalo se da u sedmici nakon prelaza na ljetno računanje vremena raste broj srčanih udara te probavnih i imunoloških bolesti.
Također se bilježi blago povećanje u broju saobraćajnih nesreća. Dugoročno gledano, prebacivanje može imati negativne efekte koji će se manifestirati u obliku depresije, usporenog metabolizma, debljanja i glavobolja.
Uzrok ovih zdravstvenih problema je to što prebacivanje narušava naš prirodni cirkadijski ritam, odnosno biološki sat koji je usklađen sa Suncem, prenosi index.
