Prije pola stoljeća je na trafike i kioske došao lik koji je odmah privukao pažnju i dan-danas ostao omiljen „od Vardara pa do Triglava”.
Piše: Ibrahim Sofić
Dakle, septembra 1968. godine izdat je 13. broj popularne stripovske edicije „Zlatna serija” u izdanju novosadskog Dnevnika.
Strip je nosio naslov „Nasilje u Darkvudu”, a na naslovnici se mogao vidjeti glavni protagonista – Zagor, u svojoj crveno-žuto-crnoj majici kako vitla svojom kamenom sjekirom.
Od tada pa do danas je izašao veliki broj originalnih izdanja, reprinta u crno-bijeloj ili kolor varijanti i „Duh sa sjekirom”, kako glasi prijevod njegova imena „Zagor Te Nay” i još se zna uzviknuti „Svih mi bubnjeva Darkwooda”.
Njegov idejni tvorac je Sergio Bonneli, po kojem današnja izdavačka kuća iz Italije nosi ime, a prvi crtač bio je Gallieno Ferri koji je preminuo početkom aprila 2016. godine.
Povodom pola vijeka Zagora na Balkanu razgovarali smo sa jednim od aktuelnih crtača ovog stripa, Walterom Venturijem.
„Zagorova priča je poruka poštivanja između ljudi, naroda i prirode, koju prenose generacije koje vjeruju u ove vrijednosti”, kaže on na početku intervju za Al Jazeeru objašnjavajući ogromnu popularnost ovog stripa kako u rodnoj Italiji, tako i na Balkanu, u Turskoj…
„Ove priče sadrže dobru dozu avanture i prihvaća nekoliko veoma različitih žanrova, ne samo Western. Zagor je zapravo jedan od nas, on pati, gubi, plače… Nije poput onih tvrdokornih heroja, a upravo njegova ljudskost privlači svih ovih 60 godina njegova postojanja.”
Rad sa kreatorima
Ističe kako je imao priliku pokazati svoje radove Zagovorovom „ocu” Ferriju, a radio je i sa velikim „Guidom Nolittom” – Bonellijem koji je pod navedenim pseudonimom radio na brojnim stripovima i junacima.
„Pokazao sam Ferriju moje prve stranice, prve crteže i tada mi je dao svoj blagoslov za rad. Također mi je čestitao na interpretaciji Zagora sa klasičnim i modernim oznakama istovremeno, te što nisam samo kopirao njegove karakteristike bezlično”, govori Venturi.
„Sa Bonellijem sam imao veoma dobre odnose, lično me je nazvao i iskazao podršku kada sam napravio roman ‘Veliki Belzoni’. Nažalost, on je prerano otišao pa nije vidio njegov izlazak iz štampe.
Iz Italije su u bivšu Jugoslaviju stigli brojni strip junaci nastali iz pera Bonellija i njegovih saradnika. Ova zapadnobalkanska država se raspala, no popularnost Zagora, Texa, Bleka Stene, Kapetana Mikija i drugih nikada nije nestala.
Pitali smo Venturija zbog čega su ti stripovi, kako nekad, tako i sada, popularni.
„Način života na Balkanu i način života u Italiji je veoma sličan, veoma smo blizu i logično je da imamo slične ukuse u nekim stvarima. Također, obje strane imaju veliku tradiciju kada je riječ o stripovima”, objašnjava naš sagovornik.
Ljubazni i naporni fanovi
Dok smo radili na ovom tekstu, gostovao je u Crnoj Gori, a prije toga je bio i u Srbiji. Ističe kako je čest gost balkanskih gradova i rado se susreće sa ljubiteljima njegovog i rada njegovih kolega iz izdavačke kuće Sergio Bonelli.
„Najmanje deset puta sam učestvovao na festivalima u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori i svaki put je veliko zadovoljstvo upoznati nove fanove koji su na Balkanu, kao i svugdje drugo, ljubazni i pomalo naporni”, dodaje.
Velika opasnost po stripove „starog kova” koji zrače avanturom, romantikom, emocijama i istinskom borbom dobra i zla, kao što je Zagor, predstavljaju novi, veoma nasilni žanrovi, ali i Internet koji ugrožava klasički karakter stripa. Da li će strip preživjeti ovo sve?
„Nadam se, možda će oni utjecati na čitatelje, ali mi iz stare garde ćemo ostati snažni”, kategoričan je Venturi.
Na pitanje o sebi i svojim počecima kao crtača, ističe kako je to počeo raditi u djetinjstvu.
„Počeo sam crtati stripove kao dječak i od tada nisam prestao. Imao sam dosta sreće da radim na omiljenim likovima i stvorio sam neke svoje. To radim svakog dana sa osmijehom na licu i nadam se kako će taj osjećaj ostati dugo sa mnom.
Prisjećanje na Ferrija
Prvi crtač Zagora Ferri je u intervjuu za Al Jazeeru Balkans septembra 2015. godine kazao kako nikada nije ni sanjao da će njegova djela postati tako popularna i da je veoma sretan što i danas generacije u državama bivše Jugoslavije odrastaju uz njegove junake iz stripa.
„U posljednje vrijeme često dobivam pozive da gostujem u državama koje su nastale raspadom nekadašnje Jugoslavije, kao i u turskom Istanbulu gdje me dočekuju kao pravu zvijezdu. Publike prekoputa Jadranskog mora i na Bosforu su tople i zanosne”, rekao je on tada.
„Bio sam sretan kada sam saznao da su moji likovi stigli do toliko čitatelja širom svijeta. Na počecima rada nisam nikada ni sumnjao da ću postati tako važan segment brojnih generacija koje su odrasle čitajući avanture mojih likova. Danas sam dirnut da znam da se to desilo.”
