U petak je Tuzlu u 15:01 sati pogodio snažniji zemljotres koji je trajao nekoliko sekundi. Prema stranici emsc-csem.org jačina zemljotresa je 4.7 po Richterovoj skali, a epicentar 6 km od Mramora, da dubini od 10 km.
Zemljotres se osjetio čak i do Sarajeva, a prema izvještaju Službe civilne zaštite Srebrenik i Tuzla, uzrokovao je i materijalnu štetu na stambenim objektima, kao i objektima pravnih lica.
Građani su nakon zemljotresa na facebook grupama iskazali nemir povodom zemljotresa, kao i strah od njegovog ponavljanja, a starije zgrade koje su već u fazama rušenja su ih dodatno uznemirile. Za Radio Kameleon, šef Službe civilne zaštite Tuzla, Slavko Stjepić otkriva ko je dužan otkloniti štetu na zgradama.
„Vlasnici zgrada su dužni i obavezni po zakonu da se brinu i o svojim posebnim dijelovima, a to su njihovi stanovi, poslovni porstori, garaže, kao i o zajedničkim dijelovima zgrade, a to je sve ostalo, znači hodnici, liftovi, fasade, krovovi. Sve što nije 1/1 na meni u zgradi u kojoj imam stan je zajednički dio u kome smo dužni da se brinemo svi zajedno. Dakle Služba civilne zaštite nema nadležnost saniranja tuđe imovine. Inspekcija je na dojavu da se nešto desilo na zgradi, bilo da je otpao komad zida, bilo šta, po pozivu dužna izaći, ustanoviti stanje te zgrade, da li je bezbjedna ili nije. Ima pravo narediti da se isprazni, a vlasnicima ima pravo narediti da su dužni otkloniti te nedostatke kako bi obezbjedili sigurnost i sebe i ostalih. To je definirano zakonom o stvarnim pravima koji uređuje prava i obaveze etažnih vlasnika. A imamo mi i zakon o održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada, gdje se govori na koji način se vodi briga o zajedničkim dijelovima zgrade, ko je obavezan skupljati i izdvajati sredstva za održavanje zajedničkih dijelova, na koji način se radi, sve je to definisano i nije nepoznato.“ ističe Slavko Stjepić šef Službe civilne zaštite Tuzla.
Fotografisali smo samo nekoliko zgrada u strogom centru grada koje pokazuju fizička oštećenja, ali i obavještenja građanima o mogućim rušenjima fasada, pa i konstrukcija. Razgovarali smo sa dr. sci. Zlatkom Kavačevićem, pomoćnikom Gradonačelnika u Službi za inspekcijske poslove o izlasku inspekcije na teren u slučaju prijave sličnih problema.
„Kada god se dođe do informacije da objekat u bilo kojem svojstvu predstavlja opasnost po život i zdravlje građana, onda inspektor na licu mjesta zatvara objekat u smislu građevine za daljnju upotrebu i nalaže vlasnicima da otklone opasnost. Ukoliko građani iz bilo kojeg razloga to ne ureade, objekat i dalje ostaje pod zabranom korištenja. Ponekad se dešava da građani ne znajući da oni moraju otkloniti opasnost, nego misle da će im neko treći i onda dođu u govore da to oni nisu htjeli i da hoće da se drugačije postupi. Ukoliko realno postoji opasnost, a to procijeni postupajući inspektor, onda on obilježava objekat koji je opasan, kojim sprečava za daljnju upotrebu, a nalaže vlasnicima da objekat dovedu u tehnički ispravan za život i zdravlje građana bezbjedno stanje.“ objašnjava gospodin Kovačević
Ukoliko ste svjedoci neke potencijalne opasnosti od rušenja, vrlo jednostavno možete prijaviti taj problem, a dr. sci. Zlatko Kavačević, pomoćnik Gradonačelnika u Službi za inspekcijske poslove objašnjava i kako.
„Bilo kakve, pa i takve stvari građani uvijek mogu da prijave inspekciji putem šalter sale na obrascu koji je i predviđen za pomoć građanima, a zove se zajhtjev za inspekcijski nadzor. Građani ako napišu u sadržaju da ima nešto što je u nadležnosti inspekcije, oni će posptupiti u skladu s tim i u odgovarajuće vrijeme dostaviti podnosiocu zahtjeva koji je ostavio adresu šta je poduzeto u skladu s tim.“
