Trakavica o odobravanju novca za opće izbore u Bosni i Hercegovini (BiH) još traje. Danas je jedan od posljednjih pokušaja Vijeća ministara da Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) odobri potrebna sredstva.
Vijeće ministara do sada je nekoliko puta odbijalo donijeti posebnu odluku o izdvajanju novca iz budžetske rezerve, kako bi CIK mogao organizirati izbore. Svaki put odluka bi pala jer se tome protivi HDZ, odnosno ministar finansija Vjekoslav Bevanda.
On tvrdi da je izdvajanje novca za izbore posebnom odlukom nezakonit postupak, iako je ta praksa i ranije primjenjivana i na nju pored domaćih zvaničnika poziva i međunarodna zajednica. Pretpostavka je da HDZ na ovaj način svjesno odugovlači proces i kupuje vrijeme za eventualnu izmjenu izbornog zakona ili barem za dogovor o načinu popunjavanja Doma naroda Federacije BiH.
Uzaludni pozivi HDZ-u da pristane na odobravanje novca za izbore nisu urodili plodom, a protok vremena od kada traje ta trakavica učinio je da je i to pitanje obesmišljeno. Međunarodna zajednica ili makar jedan njen dio do sada samo pozivaju na odobravanje novca, ali bez ikakve poruke o sankciji jer neko blokira izbornu volju građana. To odugovlačenje je u određenoj mjeri i obeshrabrilo visokog predstavnika Christiana Schmidta da presječe i donese odluku kojom će se odobriti novac i onemogućiti buduće blokiranje osnovnog prava.
Stoga, ukoliko Vijeće ministara danas ne odobri novac nikakvo daljnje prolongiranje nije rješenje jer CIK onda neće biti u stanju izvršiti organizaciju izbora. Jedini koji u takvoj situaciji treba reagirati je visoki predstavnik, čij je i obaveza i mandat zaštititi Dejton.
Konkiretno Schmidt treba zaštititi Aneks 3 Dejtonskog sporazuma, koji kaže da je država obavezna osigurati uvjete za slobodne i poštene izbore.
