Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (UP FBiH) upozorilo je na tešku ekonomsku situaciju, naročito nakon odluke o povećanju minimalne plaće sa 619 KM na 1.000 KM. Predsjednik UP FBiH, Adnan Smailbegović, istakao je da su poslodavci spremni na dijalog, ali da su neki pokušali riješiti pitanje pritiskom, a ne razgovorom.
Smailbegović je komentarisao dvije uredbe Vlade FBiH koje su donesene kako bi se ublažile posljedice povećanja minimalne plaće. Iako je Vlada pokušala pomoći, on smatra da će posljedice i dalje biti ozbiljne, uključujući rast cijena, otkaze, povećanje sive ekonomije i usporavanje privrednog rasta.
Pozvao je Vladu FBiH na hitne fiskalne reforme, ističući da je online fiskalizacija korak u pravom smjeru u borbi protiv sive ekonomije. Takođe je upozorio na preopterećenost javnog sektora, koji je najveći u Evropi, te naglasio da je odnos penzionera i zaposlenih jedan od najlošijih, što zahtijeva premještanje 100.000 radnika u realni sektor i zapošljavanje 150.000 novih.
Smailbegović je također osudio neke propise, poput krivične odgovornosti za imovinsku korist u privatnim firmama, koji već uzrokuju sudske procese protiv poslodavaca.
Problemi izvoznika
Snježana Kopruner, članica UP FBiH i vlasnica kompanije GS-TMT, kazala je da je povećanje minimalne plaće bilo dobro namijenjeno, ali je postalo pravi udarac za mnoge poslodavce. Izvoznici se suočavaju sa krizom sličnom onoj iz 2008. i 2009. godine.
“Njemačka, naš glavni partner, doživljava pad, a minimalne plaće pogađaju one koji nisu u profitabilnijim djelatnostima”, rekla je Kopruner.
Takođe je upozorila na Mehanizam prekograničnog usklađivanja cijena ugljika (CBAM), koji će EU uvesti sljedeće godine. Ovaj mehanizam oporezivat će uvoz proizvoda prema emisiji CO2, što će dodatno opteretiti bh. izvoznike.
Kopruner je navela i probleme u transportu, jer bh. vozači ne mogu boraviti u EU duže od tri mjeseca godišnje, što šteti izvoznicima. Nadala se da će Vlada FBiH riješiti ovaj problem u razgovorima s EU.
Osim toga, istakla je visoku stopu bolovanja u BiH, koja je mnogo veća nego u EU, što negativno utječe na poslovanje s evropskim partnerima.
