Uvrštavanjem peradarske proizvodnje u “Program novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2022. godinu”, federalno Ministarstvo poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva, pokazalo je sluh za probleme egzistencijalne prirode, koji potresaju bosanskohercegovačko peradarstvo, kao i tržište bijelim mesom.
Osim zahvalnosti, imamo odgovornost i upozoriti, kako nadležne, tako i cjelokupnu potrošačku javnost, da je predviđeni budžet za peradarsku proizvodnju u iznosu 1 465 000 KM nedovoljan.
Primjera radi, za brojlersku proizvodnju, predviđeni budžet iznosi 1 milion KM. Uzmemo li u obzir da se u Federaciji BiH, na godišnjem nivou, proizvede cca. 20 miliona brojlera, dolazimo do podatka da je predviđeni budžet nedostatan i da bi se morao udvostručiti da bi se ispoštovala programska dimenzija od 0,1 KM / kljun.
Sav drugi rasplet, podrazumijeva limit poticajnih sredstava po pravnom subjektu na simboličnu visinu sredstava, što za velike proizvođače predstavlja kozmetičku, a ne stratešku potporu.
KAKO STVARI IZGLEDAJU U PRAKSI?
Primjera radi, jedan utovljeni brojler konzumira, u prosjeku, 4 kg stočne hrane tijekom intenzivnoga tova i obzirom na naglouzlazni trend rasta cijena žitarica, kao i projekcije cijene za naredne mjesece… do trenutka stavljanja dotičnih novčanih sredstava u funkciju, cijena stočne će narasti za više od 0,01 KM-a po kilogramu, što poskupljuje proizvodnju za više od 0,05 KM-a po klJunu. Takvim raspletom, predviđeni million KM sredstava se brzo istopi.
Identičan scenarij je i sa proizvodnjom 18-sedmičnih pilenki, kao i sa roditeljskim jatima; teške i lake roditeljske linije.
Dakle, rezultat je u konačnici isti. Proizvođači su u problemu egzistencijalnog razmjera, a potrošači su suočeni sa cijenama koje nisu dugoročno održive.
Pozivamo resorno ministarstvo i ministra Dedića na dodatne konzultacije i detaljniju analizu ovoga problema, kako bismo došli do strateškoga odgovora na krizu u kojoj se nalazimo.
Za kraj, pozivamo medije i cjelokupnu potrošačku javnost na razumijevanje. Povećanje cijene piletine na tržištu, NE POVEĆAVA dobit proizvođača, niti organizatora tova. Naprotiv. Cijenu finalnog proizvoda diktira cijena sirovine, u ovom slučaju žitarica, koja je porasla za 100%.
