Božić označava trenutak promjene u prirodi, završetak ciklusa koji je trajao godinu dana i početak novog vegetacionog perioda.
Posljednji dan pre Božića i ujedno posljednji dan božićnog posta je Badnji dan. Badnji dan je dan posta i za one pravoslavce koji inače ne poštuju stroga pravila posta, doduše malo manje stroža od pravila tokom ostalih postova.
Božićna pečenica
Na Badnji dan u kuću se unosi pečenica. Dvojica muškaraca pečenicu nose na ražnju, i po ulasku pozdravljaju domaćina i čestitaju mu praznik. Zanimljivo je da u kuću moraju stupiti najpre desnom nogom. Domaćica posipa pečenicu i domaćina ovsem i odgovara čestitkama.
Pečenica koja je po tradiciji u našem narodu najčešće prase, nazime ili jagnje, drugačije se naziva još i veselica. Peče se na Tucindan, to jest 5. januara.
Badnjak
Na Badnji dan, a u nekim krajevima i prethodnog dana, neko od ukućana odlazi u šumu i donese granu mladog cerovog ili hrastovog drveta, kojoj prethodno nazove: „Dobar ti dan, badnjače“ i pospe je žitom.
Na Badnji dan se, po pravoslavnom običaju, vraćaju svi dugovi i sve pozajmljene stvari.
Badnjak se u kuću unosi na Badnje veče. Jednim dijelom se nekada ložila vatra, a kada pregori, on se nosio u štale i torove, dok se drugi dio čuvao za položajnika, koji bi ga palio na sam dan Božića. Ovaj običaj se i danas ponegdje poštuje, a u gradskim sredinama badnje drvce ili grančica se kupuje na pijaci, unosi se u kuću čak i dan-dva ranije.
Mnogi ga kite presnim ili suhim voćem i bombonama, a ispod njega stavljaju poklone za najdraže.
Slama
Slama (simbolizuje slamu na kojoj je rođen Isus Hrist i njenim unošenjem u dom se unosi Božji blagoslov) sastavni je dio obeležavanja Badnje večeri. Po starim običajima unosila se u kuću zajedno sa badnjakom i rasprostirala se po podu ispod stola, gde je stajala svo vrijeme Božića.
U mnogim krajevima na njoj se i večeralo za Badnje veče. Danas je u urbanim sredinama slama simbolično privezana crvenim koncem za badnjak.
Trpeza i običaji za Badnji dan i Božić
Za Badnji dan se priprema posna trpeza: suhe paprike punjene povrćem, samo pirinčem ili pasuljem, posna sarma od soje i crnog luka, posni pasulj, pita kupusnik u nekim krajevima, ponegdje krompiruša ili pita s orasima, pihtije od boba, riba, salata od krompira, salata od pasulja i crnog luka, uz orašaste plodove i sušeno voće, pečenu bundevu, kompot, posne štrudle i sitne kolače.
Na stolu je i ono žito koje je natopljeno u vodu na Nikoljdan, kao pokazatelj početka novog vegetacionog perioda i novog života.
U nekim krajevima za Badnje veče se mijesi česnica, obredni hleb, koji se drugdje mijesi na sam dan Božića. Miješenje ovog hljeba prate razna pravila i obredi, ali mu je zajedničko da se mijesi od bijelog brašna, da sadrži onoliko dijelova koliko ima ukućana, da se ukrašava raznim figurama koje simbolizuju veru, čeljad, stoku, njive, voće… i da se u njega stavlja parica.
Za večeru, kojoj obavezno prisustvuje čitava porodica, pravi se pogača. Unosi se badnjak i bacaju se cijeli orasi po kući. Poslije večere ide se u crkvu (u poslednjih nekoliko godina tamo se pale badnjaci). Desert su baklave i posna pita bundevara.
Izvor: Agromedia
