Tuzla, 16. maj – U povodu obilježavanja Dana Tuzlanske jedinice, Udruženje “Prva tuzlanska brigada” zajedno s tri boračka udruženja – Udruženjem demobilisanih boraca Grada Tuzle, Udruženjem ratnih vojnih invalida i Udruženjem dobitnika Zlatnog ljiljana – organizovalo je događaj posvećen očuvanju sjećanja na odbranu Tuzle u periodu 1992–1995.
Na obilježavanju se obratio i Safet Husanović, jedan od organizatora i predstavnik Prve tuzlanske brigade, koji je istakao važnost očuvanja historijskog pamćenja i povezao borbu Tuzle tokom agresije 1992–1995. sa antifašističkom borbom iz Drugog svjetskog rata.
Safet Husanović – Potpredsjednik udruženja “PRVA TUZLANSKA BRIGADA”
– Ove godine, kada obilježavamo 80 godina borbe protiv fašizma, odlučili smo napraviti paralelu između perioda 1941–1945. i 1992–1995. To je, u stvari, jedna stalna i kontinuirana borba za slobodu i ljudsko dostojanstvo. Ono što je najkarakterističnije jeste da Tuzla baštini tu borbu neprekidno već osam decenija, rekao je Husanović.
Dodao je da se Tuzla ponosi svojom historijskom ulogom u odbrani antifašističkih vrijednosti koje su temelj evropske civilizacije.
– Tuzla je 1992. i 1995. godine, kao i 1941. i 1945., pokazala da stoji na strani najboljih vrijednosti koje čovječanstvo njeguje. Taj kontinuitet borbe protiv fašizma naša je čast i naš doprinos evropskoj i svjetskoj civilizaciji. U Tuzli smo ponosni na tu tradiciju, poručio je Husanović.
Cilj događaja bio je ne samo odati počast herojima odbrane Tuzle, već i podsjetiti mlade generacije na važnost očuvanja slobode, mira i antifašističkih vrijednosti koje su utkane u identitet ovog grada.
Selim Bešlagić – RATNI NAČELNIK TUZLE
Bivši gradonačelnik Tuzle i jedan od simbola građanskog otpora devedesetih, Selim Bešlagić, u svom obraćanju istakao je da fašizam nije poražen 1945. godine, već da i danas živi, samo u drugačijim oblicima.
– Ova tribina je zamišljena kao valorizacija vrijednosti koje je Tuzla branila i gradila u borbi protiv fašizma. Važno je da pokažemo kako fašizam nije nestao 1945. s padom crnih košulja i krajom Drugog svjetskog rata. On se danas javlja kroz nacionalizam, šovinizam, mržnju, nasilje i ubistva, rekao je Bešlagić.
Dodao je da građani danas ne smiju zatvarati oči pred tim oblicima modernog fašizma, jer on nije više samo oružje – fašizam je i riječ, i poruka, i sistemska nepravda.
– Ako se i danas, nakon 33 godine od rata, građani osjećaju nesigurno, to znači da strah i dalje postoji. A ako strah postoji, onda nismo pobijedili fašizam, poručio je Bešlagić.
On je posebno naglasio da današnja tribina nije klasična komemoracija 15. maja, već pokušaj da se napravi presjek onoga što je Tuzla branila u periodu od 1992. do 1995. godine – a to su, kako je rekao, povjerenje među ljudima, poštovanje ljudskih prava i zajednički život.
– Fašizam danas dolazi prerušeno. Ne samo kroz ekstremizam, već i kroz diskriminaciju, nejednakost, prijetnje, nasilje nad ženama i sistemsku korupciju. Jer i fašizam, u svojoj srži, počiva na korupciji – političkoj, moralnoj i društvenoj, istakao je Bešlagić.
Završio je porukom da današnje društvo ne smije zaboraviti lekcije prošlosti, ali mora i prepoznati opasnosti sadašnjosti.
– Ne gledajte fašizam samo kroz crne uniforme i oružje. Gledajte ga kroz nepravdu, mržnju, podjele i korupciju koju danas trpimo. Ako to ne prepoznamo, opet ćemo ga platiti, zaključio je Bešlagić.
Mehmed Meša Bajrić – NEKADAŠNJI NAĆELNIK STANICE JAVNE BEZBJEDNOSTI TUZLA
U svom govoru osvrnuo se na širi društveno-politički kontekst današnjice, naglašavajući da je Bosna i Hercegovina, uprkos važnim simbolima državnosti koje je stekla u tranziciji, danas suočena s dubokom krizom.
– Želim prije svega reći da smo nakon 33 godine tranzicije – i društva i pojedinca – ušli u ozbiljnu političku i sigurnosnu krizu. A krenuli smo dobro: dobili smo jedinstvene tablice, pasoš, zastavu, pa čak i himnu bez riječi. Niz obilježja koja su trebala potvrditi našu državnost, istakao je Bajrić.
On je naveo da bi se uzroci današnje krize mogli elaborirati satima, ali da među glavnim faktorima vidi etnonacionalističke politike iz susjedstva, pogoršano mentalno zdravlje stanovništva i nedosljednu ulogu međunarodne zajednice.
– Ipak, ima i nešto pozitivno – a to je izdržljivost naših ljudi. Izdržljivost na vrijednostima ZAVNOBiH-a. Upravo to vidimo danas, ovdje u Tuzli. Nije slučajno što se baš u ovom gradu obilježava 80 godina borbe protiv fašizma. Nije slučajno što su se ovdje okupile bivše republike zajedničke nam domovine, da zajedno pošaljemo poruku antifašizma, poručio je Bajrić.
Posebno je naglasio važnost datuma koji se danas i sutra obilježavaju u Tuzli – 15. i 16. maj – kao dana Prve tuzlanske brigade i jedinica Armije Republike Bosne i Hercegovine.
– Ovaj skup je itekako važan. Kroz antifašističku prizmu moramo gledati i našu borbu iz 1992–1995. godine. Ove datume moramo sačuvati u historiji, posebno za mlade. Zato ću, kada budem govorio, imati šta poručiti – ne samo zbog prošlosti, već i zbog budućnosti našeg naroda, rekao je Bajrić.
Događaj u Tuzli okupio je brojne predstavnike boračkih udruženja, institucija i civilnog društva, s ciljem reafirmacije vrijednosti antifašizma i očuvanja historijskog pamćenja generacija koje dolaze.
Ekrem Šehović – KOMADANT 1. TUZLANSKE BRIGADE
Kako je kazao Šehović, 16. maja na Pašabunaru okupljeni su dobrovoljci koji su činili jezgro prve formirane jedinice – Prve tuzlanske brigade – što je bio direktan odgovor na već prisutan fašizam u samom gradu.
– Mi nismo čekali da fašizam dođe na vrata Tuzle – on je već bio unutra. Tog 15. maja četnički položaji su bili u srpskim Čaklovićima, Požarnici, Polom brdu, Šljivinovom brdu… Znači, neprijatelj je već bio raspoređen, spreman da ponovi scenarije iz Brčkog, Bijeljine, Zvornika i drugih gradova, rekao je Šehović.
On je istakao da je Krizni štab Tuzle 16. maja donio ključnu odluku – pozvati dobrovoljce na mobilizaciju i organizovati brigade za odbranu grada i države.
– Odziv je bio izvanredan. Dobrovoljaca je bilo više nego što smo mogli primiti. Nismo imali dovoljno naoružanja, ali ti ljudi su nam se vraćali, prijavljivali ponovo. Imali smo ogromnu volju naroda da brani Tuzlu, kazao je Šehović.
Dodaje da je brigade formirana stručno, zahvaljujući brojnim rezervnim starješinama koji su bili školovani u tadašnjoj JNA i posjedovali veliko iskustvo iz vojnih vježbi.
– Tog dana, mi smo formirali kompletnu brigadu sa svim prištapskim jedinicama, rodovima, službama. Bili smo spremni da zauzmemo borbene položaje, što smo i učinili već 17. i 18. maja. Naše snage su raspoređene u Muslimanskim Čaklovićima, Križanima i dalje prema Gornjoj Tuzli. Kao komandant, znao sam s kim radim. Imao sam potpuno povjerenje u naš komandni kadar i borce, poručio je.
Na pitanje koliko je boraca tada bilo u brigadi, Šehović odgovara:
– Dobro se sjećam – imali smo hiljadu cijevi. Taj broj smo množili s dva zbog rasporeda i rotacije, a kada se doda broj ljudi u prištapskim jedinicama, rodovima, službama i bataljonima, brigada je brojala oko 2.500 ljudi. To je bila snaga spremna da brani Tuzlu i cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Zaključio je da je Tuzla pokazala kako se fašizam može zaustaviti – organizovano, odlučno i s narodom.
– Nisu nam mogli ući u Tuzlu. Nisu mogli napraviti pokolj, jer smo znali šta namjeravaju i bili smo spremni da se branimo. I uspjeli smo, kazao je Ekrem Šehović.
