Dišete otkako ste se rodili i mislite da znate što radite? Vjerojatno ne znate da devet od deset ljudi diše nepravilno, zbog čega im organizam pati, muče ih stres i nesanica te imaju slabiji imunosni sustav. Proučite što radite pogrešno i naučite nekoliko tehnika disanja koje će vam olakšati život.
Oduvijek sam bila odlikašica pa me šokiralo kad sam dobila dvojku (dvojku!) iz nečeg tako jednostavnog kao što je – disanje. Promatrajući me kako udišem i izdišem, klinička profesorica Belisa Vranich, autorica knjige “Dišite”, dala mi je jedva prolaznu ocjenu za jednu od osnovnih tjelesnih funkcija, a jedina utjeha bila mi je spoznaja da je devet od deset ljudi jednako loše u tome kao ja. Većina ljudi diše “iz ramena”; kad udahnemo, ramena se podižu, aktivirajući mišiće gornjeg dijela leđa. “Takva vrsta vertikalnog disanja stvara prostor za zrak samo u najužim gornjim dijelovima pluća”, kaže Vranich. Što je potpuna suprotnost od onog kako je tijelo “projektirano” da diše… A takvo pogrešno, plitko disanje šalje pogrešne signale u naš živčani sustav potičući lučenje hormona stresa. “Rezultat: broj otkucaja srca se povećava, tlak raste, a imunitet slabi”, objašnjava Vranich. Da, čak i ako ste upravo na masaži ili gledate epizodu omiljene humoristične serije i umirete od smijeha, vaše tijelo misli da ste pod stresom.
Problemi počinju u osnovnoj školi. Većina djece diše horizontalno. Kad udahnu, trbuščić im se napuhne kao velik balon zbog zraka koji je ispunio donje dijelove pluća. Ali čim uđu u učionice i sjednu, zauzmu pogrešan položaj, tipičan za višesatno sjedenje, u kojem si “prelome” dijafragmu (mišić između grudnog koša i trbuha) zbog čega se donji dijelovi pluća ne mogu širiti. A tu su i razni društveni elementi koji pridonose nepravilnom disanju. Uvriježeno je mišljenje da ćemo podižući ramena i udišući zrak iz sve snage pravilnije disati (kad nam liječnik stavi stetoskop na prsa, uglavnom kaže “duboko dišite”; u reklamama za lijekove protiv alergije glumci pušu kao ludi, pokazujući da su im dišni putevi otvoreni). A tu je i estetski faktor – svi žele ravan trbuh! Napuhati ga svaki put kad udahnete? Nikad!
Zdraviji bi odgovor bio: Uvijek! Duboko disanje iz trbuha čovjeka čini smirenijim i sretnijim. “Kad dišete horizontalno, vaš živac vagus – snop živaca koji iz leđne moždine putuje prema svim važnijim organima u tijelu – mozgu šalje signal da je vrijeme za odmor i opuštanje. Što znači da ćete biti opušteniji, bolje spavati, imati manje problema sa želucem i ojačati imuno sustav. Ja već sad lakše dišem.
Tri načina da se opustite
Disanje iz trbuha može umanjiti stres, ali ne može potpuno eliminirati anksioznost. Sljedeći put kad se nađete u stresnoj situaciji, iskušajte jednu od tehnika disanja Andrewa Weila, osnivača i programskog direktora Centra za integrativnu medicinu u Arizoni.
Kad ste ljuti isprobajte brojenje udisaj
Sjednite u udobnu položaj s ravnim leđima i glavom lagano zabačenom naprijed. Zatvorite oči i nekoliko puta duboko spontano udahnite, brojeći od jedan do pet sa svakim izdahom. Počnite ispočetka i prakticirajte to deset minuta.
Kad ne možete zaspati isprobajte 4- 7- 8 disanje
Naslonite vrh jezika na vrh maramice koju ćete staviti ispred gornjih prednjih zubi. Izdahnite kroz usta proizvodeći šuštav zvuk. Zatvorite usta i polako udahnite kroz nos brojeći do četiri. Zadržite dah i brojite do sedam. Izdahnite na usta proizvodeći šuštav zvuk, sve dok ne nabrojite do osam. Ponovite ciklus tri puta.
Kad ste nervozni isprobajte 4 – 8 disanje
Zadržavanje daha nekim ljudima može stvoriti nervozu, zato ćemo preskočiti brojenje do sedam. Sa zatvorenim ustima i vrhom jezika prislonjenim na vrh maramice postavljene ispred gornjih prednjih zubi polako udišite kroz nos brojeći do četiri. Polako izdišite kroz usta proizvodeći šuškav zvuk brojeći do osam. Ponovite tri puta.