Ovo su osnovne informacije o životu i radu u Sloveniji.
Zbog učestalosti i popularnosti Slovenije među građanima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije (BHS) na jednoj strani i potrebe Slovenije za radnicima navedenih zemalja na drugoj strani, Workism je spremio osnovne informacije o životu i radu u BHS jeziku.
* Samo previše je dovoljno! Na zidu slovenačke prijestonice. Moto ili način života? Saznajte sami!
Mogućnost zapošljavanja
Već neko vrijeme, Slovenija traži radnike sa nižim nivoom obrazovanja za rad u proizvodnji. Takođe im trebaju vozači kamiona, varioci, električari, mehaničari, stolari, prodavači, komercijalisti, čistači, konobari, kuvari i sl.
Postoji potreba i za radnicima koji su visoko kvalifikovani kao što su doktori i inženjeri.
Više o zvaničnom izvještaju o zapošljavanju u Sloveniji za 2018. godinu možete naći ovdje (slovenačkom jeziku)
Za traženje posla po gradovima, vrsti posla, vrsti obrazovanju itd. možete posjetiti stranicu Zavoda za zapošljavanje Slovenije (ESS).
Za traženje posla po kompanijama (po abecednom redu) možete posjetiti stranicuMinistarstva životne sredine i prostornog planiranja.
Ostale internet stranice za traženje posla u Sloveniji (samo na slovenačkom jeziku):
https://www.mojazaposlitev.si/
https://www.mojedelo.com/prosta-delovna-mesta/vsa-delovna-mesta?p=1
https://www.zaposlitev.info/
http://www.zaposlitev.net/delo.php
Ukoliko vas interesuje rad u posebnim institucijama, firmama, organizacijama, posjetite navedene direktno na njihovim internet stranicama jer mnogi traže radnike i na taj način. Poslodavci često zainteresovane kandidate bilježe u svoju bazu zbog čega je dobro čak i ako trenutno nisu otvorena nova radna mjesta da kontaktirate željenu instituciju, firmu, organizaciju jer vam se i na taj način mogu ovoriti nove mogućnosti zaposlenja.
Dobro je znati da postoje i saradnje između firmi BHS i Slovenije tako da kontaktiranje domaćih firmi za rad u Sloveniji može uroditi plodom. Ova opcija se posebno odnosi na građevinarstvo i rad u proizvodnji.
Za visoko kvalifikovane pojedince opcija je i EU Blue card (EU Plava karta). To je odgovor na zelenu kartu u SAD-u. Dizajnirana je tako da učini Evropu privlačniju za profesionalce koji dolaze izvan EEA – European Economic Area – zemalja (EU države + Norveška, Island i Lihtenštajn) – u ovom slučaju bez Irske i Danske. Ako želite da dobijete Plavu kartu u Sloveniji, potrebno je da imate odgovarajuće visoko obrazovanje, da ne postoji kandidat za dati posao na listi nezaposlenih lica u Sloveniji i da potpišete ugovor o radu od najmanje godinu dana kojim se poslodavac obavezuje da će vaša mjesečna plata iznositi 1,5 prosječne bruto plate. Na taj način vi dobijate posao, a poslodavac dobija kvalifikovanog radnika i određene beneficije. Ukoliko posjedujete EU Plavu kartu najmanje 18 mjeseci u nekoj drugoj EEA državi, možete se prijaviti za EU Plavu kartu u Sloveniji u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Slovenije u inostranstvu ili u upravnoj jedinici u Sloveniji. Više o EU Plavoj karti možete naći ovdje (na engleskom jeziku).
Prosječna mjesečna plata u Sloveniji iznosi oko 1050 EUR. Stranaci u Sloveniji (posebno oni sa nižim stepenom obrazovanja) trebaju biti spremni na nižu platu i minimalac koji iznosi oko 570 EUR.
Korisna informacija: U slučaju da je jedan od uslova za zaposlenje nostrifikacija diplome, možete se obratiti ENIC-NARIC centru po pošti ili lično za procjenu vaše diplome. Troškovi procjene iznose 50 EUR ali ne smijete zaboraviti da prikupljanje dokumentacije, prevodi i sudske ovjere takođe koštaju. Više informacija možete naći ovdje (na engleskom jeziku).
Više o Zakonu o nostrifikaciji i priznavanju diplome u Sloveniji možete naći ovdje (na engleskom jeziku).
Važno! Svi radnici u Sloveniji imaju ista prava i obaveze kao slovenački radnici. Više o propisima možete naći ovdje (na engleskom jeziku). Ako imate bilo kakvih problema u radu (radno vrijeme, pauze i odmori, noćni rad, plaćanje, zdravlje, sigurnost na poslu, itd.), možete kontaktirati Inspektorat za rad: gp.irsd@gov.si.
Socijalno osiguranje
Prije početka rada, poslodavac je dužan da vam obezbijedi obavezno socijalno osiguranje u Sloveniji, bez obzira na vaše domaće osiguranje. Pored obaveznog osiguranja u Sloveniji, postoji i dodatno osiguranje koje vam Workism preporučuje da izvadite. Najjeftinije dodatno osiguranje iznosi oko 30 evra mjesečno a možete ga izvaditi u jednoj od osiguravajućih društava.
Kada uredite zdravstveno osiguranje, Workism vam takođe preporučuje da zatražite Evropsku karticu u Institutu za zdravstveno osiguranje Republike Slovenije. Dobro ju je imati, posebno ako povremeno putujete po drugim EU zemljama (+ Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska). Više o kartici možete pronaćiovde (na engleskom jeziku) a da biste aplicirali za Evropsku karticu u Sloveniji, moguće je jedino preko ove internet stranice (na slovenačkom jeziku) i traje godinu dana.
Do zaposlenja preko studiranja
Za sve one koji žele studirati u Sloveniji, mogućnost zaposlenja je dosta dobro uređena preko studentskih servisa. Iako je satnica najčešće minimalna (iznosi 3,90 EUR), jako brzo i lako možete naći posao. Za učlanjenje u jedan od mnogih servisa, pored ličnog dokumenta, potrebna je i potvrda da ste student. Postoje različiti studentski servisi od kojih su neki i agencije za zapošljavanje:
https://www.studentski-servis.com/podjetja
http://www.adecco.si/studenti/
http://www.kadis.si/storitve/studentski-servis/
http://atama.si/S1300/%C5%A0tudentski+servis
Važno! Građani EU država – što podrazumijeva i Hrvatsku, imaju ista prava na visokoškolsko obrazovanje kao i građani Slovenije. Pored država članica EU, građani zemalja sa kojima je Slovenija potpisala bilateralni sporazum o obrazovanju, takođe imaju ista prava kao građani Slovenije. Tu spadaju i Bosna i Hercegovina (sporazum na snazi do 30.9.2018. godine) i Srbija (sporazum na snazi do 30.9.2020. godine), sa vjerovatnom mogućnošću produžavanja. Osim minimalnih troškova upisa, školovanje na osnovnim i master studijama je besplatno, s tim da je jako bitno znati da ako imate završen master studij, školovanje na novom master programu se plaća. Ova informacija vrijedi za državne fakultete i privatne fakultete koji imaju sporazum o finansiranju sa državom. Spisak Univerziteta u Sloveniji je sledeći:
i drugi samostalni fakulteti.
Više informacija možete naći na Ministarstvu za visoko obrazovanje, nauku i tehnologiju.
Prilikom upisa na osnovni ili master studij, neophodna je provjera i procjena vaše diplome koju obezbijedi ENIC-NARIC centar u saradnji sa fakultetom/univerzitetom na koji se prijavljujete. Više o tome kao i druge bitne informacije možete naćiovdje.
Papirologija
S obzirom da je Slovenija članica Evropske Unije (EU), BHS građani mogu u njoj boraviti 90 dana u šest mjeseci počevši od prvog dana ulaska bez traženja vize (uključujući i Hrvatsku kao članicu EU). Sve što treba da uradite je da se registrujete u najbližoj policijskoj stanici sa (privremenom) adresom prebivanja u roku od 3 dana. Sa sobom treba da ponesete lični dokument (pasoš) i dokaz da ste na adresi na kojoj se registrujete (dokaz o vlasništvu, zakupu, ugovor o iznajmljivanju stana ili pismena potvrda vlasnika). Registracija je besplatna. Registracija boravka vrijedi najviše godinu dana kada morate u roku od 8 dana da je obnovite ukoliko nastavljate sa životom na istoj adresi (čak i ako je mijenjate – promjena se mora zabilježiti) u Sloveniji. Ukoliko ste smješteni u hotelu/hostelu/motelu .. ne trebate se prijavljivati jer je smještaj to dužan uraditi za vas.
Nakon 90 dana boravka u Sloveniji, BHS građani su dužni ili izaći iz zemlje ili urediti vizno bivanje. To važi i za građane Hrvatske iako su u EU. Ta uredba je na snazi do 30. juna 2018.
Vizno (pre)bivanje, tačnije – radna dozvola se može dobiti u Slovenačkoj ambasadi/konzulatu kod kuće ili u upravnoj jedinici mjesta gdje tražite posao. Da biste aplicirali za radnu dozvolu potrebno je da imate ugovor o radu i uređeno osiguranje. Ostali propratni dokumenti zavise od zemlje iz koje dolazite (BHS) i da li aplicirate kod kuće ili u upravnoj jedinici u Sloveniji. Usluga se naplaćuje. Sa radnom dozvolom imate mogućnost slobodnog kretanja ne samo po Sloveniji nego cijeloj EU u periodu trajanja radne vize. Pored dozvole, potrebno je nositi i pasoš sa sobom kao identifikacioni dokument.
Dobro je znati da nakon pet godina kontinuiranog života i rada u Sloveniji možete podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za stalni boravak, tačnije, dobijate status trajnog boravka. Posle toga, mnogo je lakše tražiti i naći posao jer se možete prijaviti na Zavod za zapošljavanje i imati slobodan pristup tržištu rada.
Važno! Svi građani koji podnesu zahtjev za izdavanje radne dozvole trebaju obratiti pažnju da njihov pasoš traje još 3 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.
Više o ulasku i boravku u Sloveniji i druge korise informacije i kontakte možete naći u ovoj brošuri (na BHS jeziku).
Još jedna korisna službena internet stranica za strance u Sloveniji je infotujci.
Novac u Sloveniji
Valuta: EURO.
Novac se može mijenjati u mjenjačnicama, bankama, poštama ili nekim hotelima i kazinima.
Plaćanje je gotovinom (samo Euro) ili kreditnim karticama (najčešće – Visa, MasterCard i Maestro, rijeđe – American Ekpress i Diners Club).
Slovenija je poprilično dobro pokrivena bankomatima. Za bolji uvid gdje se nalaze bankomati, koje kartice primaju i sl., pogledajte na sledećoj internet stranici.
Smeštaj
Ukoliko tražite sobu, stan, kuću možete pokušati sa nekim od sledećih linkova (svi su na slovenačkom jeziku osim prva dva koji imaju i druge jezike):
http://www.realestate-slovenia.info/ (i u engleskom jeziku)
http://bosna.bazanekretnina.com/ (i u BHS jeziku)
http://oglasi.svet24.si/oglasi/nepremicnine/stanovanje
http://www.bolha.com/nepremicnine/stanovanja/?adTypeH=03_Najamem%2F
Prosječna cijena jednosobnog stana za iznajmljivanje zavisi od lokacije. Najskuplji su u Ljubljani i na primorju sa cijenom od oko 400 EUR za sve troškove (kirija i komunalije). Niže cijene su u manjim mjestima i u selima.
Ako opremate stan ili tražite neke druge potrebštine kao što su: knjige, igračke, odjeća, uređaji, kućni ljubimci, itd., na ovoj internet stranici ih možete dobiti besplatno.
Ukoliko tražite cimera, postavite obavijest i povežite se.
Jezik
Slovenački jezik pripada grupi indoevropskih jezika, tačnije,to je slovanski jezik sa veoma specifičnim arhaičnim dualnim oblicima. Ima 25 latiničnih slova, uključujući i tri sa kvačicom (č, š, ž). Uprkos činjenici da je Slovenija relativno mala zemlja, ima 46 dijalekata.
Na internet stranici Centra za slovenački kao drugi i strani jezik: http://centerslo.si/en/ možete naći korisne informacije o jeziku, nastavnim programima / kursevima (naplaćuju se, ali postoje i stipendije) i o ispitima. Za BHS građane sa dozvolom za privremeni boravak je omogućen besplatan kurs učenja slovenačkog jezika u trajanju od 60 ili 180 sati. Nakon završenog kursa je moguće polagati nacionalni ispit na osnovnom, višem ili nivou odličnosti. Polaganje na osnovnom nivou je besplatno za prvi izlazak. Da biste se prijavili na program učenja slovenačkog jezika, potrebno je posjetiti administrativnu jedinicu / lokalnu kancelariju. Ova opcija nije primjenjiva za one koji su završili školovanje u Sloveniji na bilo kojem nivou, koji su bili najmanje tri godine upisani u program redovnog obrazovanja ili su već dobili certifikat o položenom ispitu za slovenački jezik.
Važno! Učenje i poznavanje slovenačkog jezika nije obavezno, osim ako to ne zahtijeva posao, ali dobro je biti u mogućnosti da komuniciraš sa lokalnim stanovništvom, da osjetiš zemlju kroz jezik. Zbog učestalosti prisustva BHS populacije u Sloveniji, Zavod za zapošljavanje Slovenije je napravio online riječnik od 500 riječi koji možete naći na ovom linku.
Još jedan (indirektan) način za učenje slovenačkog jezika je uz njihovu muziku. #uslessslovenianfacts je napravio listu slovenačkih muzičara tako da klik na link i uživajte.
Transport
Slovenija ima 3 aerodroma (Ljubljana, Maribor i Portorož). Glavni i skoro jedini u funkciji je aerodrom Jože Pučnik Ljubljana sa dvije niskobudžetne kompanije (Easy Jet i Wizz air). Aerodrom je povezan sa centrom Ljubljane autobusima koji idu sa glavne autobuske stanice (oko 50 minuta / 4,10 EUR). Takođe je moguće uzeti i taksi.
Ljubljana je poprilično dobro povezana sa okolnim gradovima i državama autobusom ivozom. U Sloveniji takođe posluje i niskobudžetni bus prevoznik – Flixbus.
Kada je u pitanju unutrašnji saobraćaj, Slovenija je jako loše povezana autobusima i vozom, osim ako živite u Ljubljani. Zemlja je prilagođena ljudima sa automobilima, zbog čega su slovenački putevi prilično dobri. Ukoliko imate auto, ne zaboravite kupiti vinjetu za autoputeve. Cijenu vinjete možete pronaći ovdje. Spisak mjesta gde je možete kupiti ne samo u Sloveniji, nego i u zemljama regiona, možete pronaći ovdje.
U Sloveniji postoji jedan veoma praktičan i poprilično siguran alternativni transport pod nazivom ’Prevoz’. U pitanju je dijeljenje automobila (‘car sharing’) za putovanje po i van Slovenije. Sve što vam treba je da se registrujete. Cijene su više nego prihvatljive, u nekim slučajevima dvostruko jeftinije od javnog prevoza.
Kada je riječ o gradskom prevozu, u mnogim slučajevima – posebno u Ljubljani, ljudi voze bicikle.
Zeleni turizam i simboli Slovenije
Slovenija je mala centralno evropska zemlja sa malo više od 2 miliona stanovnika koja ima nevjerovatnu prirodu: planine i brda; more, jezera i rijeke; ogromno područje pod šumom … procjenjuje se da je Slovenija prekrivena sa ~ 60% šume, zbog čega se zove i Šumska država. Slovenačka prestonica – Ljubljana je postala europski zeleni glavni grad (European geen capital) u 2016. godini, zbog čega je visoko na listi najodrživije turističke destinacije na svijetu, osvajajući ‘Destination Award’ nagradu 2015. godine.
Kada su u pitanju simboli, Slovenija je poznata po Lipicanerima, najstarijoj rasi konja u svijetu. Ime je nastalo iz Lipice, mjesta u Sloveniji. Poznata je i po Planici gdje se svake godine u martu organizuju tradicionalni skijaški skokovi, sport za koji mnogi vjeruju da su ih izmislili Slovenci. Nevjerovatna Postojnska jama je poznata po Olmu – Čovječijoj ribici, endemičnom pećinskom hordatu, jedinom kičmenjaku u Evropi koji živi isključivo u podzemnom svijetu. I ne samo to …
Na stranici I FEEL SLOVENIA možete provjeriti sve atrakcije ove prekrasne zemlje (na engleskom jeziku) poznate po svojim pješačkim i biciklističkim aktivnostima, banjama i prirodi.
Slovenačka jela i pića
Voda u Sloveniji je uglavnom pitka. Dva najpoznatija slovenačka vina su: Cviček, slovenačko kiselo crno vino sa područja Donje Karnije i Teran, suvo crveno vino iz Krasa. Veoma su poznati po svojim vinskim putevima kao turistička atrakcija u sklopu koje se posjećuju vinski podrumi i degustiraju vina. Slovenci takođe vole da piju pivo i Borovničke, kratko alkoholno piće od borovnica.
Tipična slovenačka hrana je: potica, prekmurska gibanica, jota, žganci, štruklji, kranjska kobasica, kremšnita, itd.
Ako želite saznati više o Sloveniji, posjetite The Slovenia i kupite jednu od njihovih nevjerovatnih knjiga, mapa, poklona, putovanja i još mnogo toga
Workism čini grupa entuzijasta koji prikupljaju osnovne informacije o zemljama u koje ljudi žele da se kreću, rade i uživaju. Svaki mjesec je u znaku druge države i drugog rada i turizma (work + tourism) po kojem je Workism dobio ime. Ova mlada ideja je startala sa informacijama o Kini, nastavila sa informacijama o Sloveniji a ubrzo slijedi i nova država. Više o ideji i konceptu, uključujući i informacije ove dvije države, možete naći na Workism platformi:
https://workism.tumblr.com/ ili nas pratiti putem Facebook mreže:
https://www.facebook.com/workism/ jer: »Svijet je jedno globalno selo, ili bi barem trebalo biti. Zemlje postoje, granice takođe ali samo na papiru i fizički. Mentalno bi trebalo da smo bez granica i da se ponašamo kao da je tako i u stvarnosti. «
Izvor: fokus
