Jesmo li prirodno nasilni, kao što je u 17. stoljeću zaključio engleski filozof Thomas Hobbes ili na naše ponašanje više utiče okolina što je kao teoriju postavio Jean-Jacques Rousseau stoljeće kasnije?
Čini se da je smrtonosno nasilje “duboko ukorjenjeno” u liniji naslijeđivanja kod majmuna i Homo sapiensa, napisali su znanstvenici u časopisu Nature.
To pokazuje da “stanoviti nivo nasilja kod ljudi proizilazi iz njihova položaja u posebno nasilnom kladu sisara”.
Klad je biološki pojam za grupu organizama koji potiču od zajedničkog pretka.
Ubistva s predumišljajem
Španski istraživači analizirali su podatke o više od četiri miliona smrtnih slučajeva kod 1024 postojećih vrsta sisara, kao i kod više od 600 ljudskih zajednica od kasnog Kamenog doba prije oko 50.000 do 100.000 godina do danas.
Posebno ih je zanimao udio nasilnih smrti koje su počinili pripadnici iste vrste – kod ljudi je to bio rat, ubistvo, infanticid, pogubljenje i ostali oblici ubistva s predumišljajem. Također su tragali za sličnostima između vrsta s istim precima, kako bi procijenili koliko su ti preci bili nasilni i rekonstruirali povijesno kretanje stope rodovskih ubistava.
Znanstvenici su zaključili da su kod sisara međusobna ubistva bila uzrok smrti u 0,3% slučajeva.
No, što se tiče pretka svih primata, glodara i zečeva ubistva su činila 1,1% svih smrtnih slučajeva, a 2,3% kod njihovih nešto kasnijih predaka.
Do vremena kada se prije 160.000 i 200.000 godina pojavio predak današnjih ljudi, stopa je bila oko 2%, slična onoj kod ostalih primata, zaključili su znanstvenici.
“To znači da su ljudi filogenetički naslijedili sklonost nasilju”, napisali su u znanstvnom članku.
Ljudi su nasilniji od prosječnih sisara
Filogenetika jenauka koja proučava genetske odnose između vrsta, prikazane na tzv. evolucijskom stablu na čijem je dnu primordijalni predak iz kojeg su se razvili svi organizmi.
Koautorica studije Jose Maria Reyes kaže kako podaci pokazuju da postoji “evolucijska komponenta ljudskog nasilja, ali da to nije jedina komponenta”.
Ta komponenta nije samo genetska i na nju, najvjerojatnije, utječu pritisci iz okoliša za preživljavanjem, smatra ona.
“Zapravo, čini se da je društveno ponašanje i teritorijalnost, dva bihevioralna svojstva svih predaka Homo sapiensa, pridonijela stopi smrtonosnog nasilja koje su ljudi naslijedili”, rekla je.
Komentarišući studiju, Mark Pagel sa sveučilišta Reading rekao je da ona “nudi dobar temelj za tvrdnju da su ljudi nasilniji od prosječnih sisara”.
No, studija je također pokazala da su ljudi u stanju oblažiti te tendencije, kaže on.
“Stopa ubojstava u modernim društvima u kojima postoji policija, pravosuđe, zatvori i snažni kulturološki stavovi protiv nasilja, s oko jedan na 10.000 smrtnih slučajeva (ili 0.01 %), 200 je puta manja nego što bi bila s obzirom na naše genetiku”, napisao je Pagel.
“Hobbes je zadao težak udarac Rousseau, ali nije ga baš nokautirao”, dodao je.
Izvor: Vijesti.ba
