Poslodavci su jasno stavili do znanja da ne mogu izdržati teret povećanja minimalne plate, a mogući su i znatno veći troškovi. Jedno od ključnih pitanja je šta će to značiti za radnike koji trenutno primaju više od minimalca, dok već sada rastu cijene proizvoda i usluga.
Iako su argumenti za i protiv ostali isti nakon sedam dana, zajednički imenitelj je plata od hiljadu maraka – iznos koji je nesporan, ali stavovi su još uvijek podijeljeni. Najavljeni sastanak poslodavaca i vlasti nije održan, a umjesto toga, uslijedile su samo objave na društvenim mrežama.
Ministar razvoja, poduzetništva i obrta FBiH, Vojin Mijatović (SDP), reagirao je na najavu da će povećanje minimalne plate ugroziti oko 20.000 malih biznisa: “Obrtnici ili mali biznisi nemaju razloga za paniku. Jedini koji su eventualno ugroženi su proizvođači koverti.”
Isplata u “koverti” postala je javna tajna, izazivajući brojne kontroverze. Zbog toga se postavlja pitanje: ima li vlast listu poslodavaca koji radnicima isplaćuju dio plate u koverti, i ako ima, zašto je ne podijele s javnošću? Pitanje je i kako to prihvataju inspekcije koje navodno nisu radile svoj posao.
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Kemal Hrnjić (NiP), komentirao je: “Nismo naivni, ali nas iznenađuje što smo spremni priznati u javnom prostoru da isplaćujemo dio plate ‘na ruke’. Ovo je utaja poreza, a postalo nam je normalno.”
Poslodavci će, na platu od 1.000 maraka neto, morati uplatiti 1.743 marke bruto, što će povećati njihove troškove. Međutim, vlast nije jasno definirala što će povećanje minimalca značiti za ostale plate. Pitanje je i kako odrediti vrijednost rada u drugim sektorima. Sindikati već traže povećanje svih plata.
Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK-a, poručuje: “Tražit ćemo povećanje svih plata, jer je povećanje minimalne plate podiglo prag.”
Također, upozorava se da bi minimalna plata mogla biti izjednačena s platama onih koji obavljaju složenije poslove, što će utjecati na poslovanje. Prema riječima profesora Aziza Šunje, odnos minimalne i prosječne plate biće 77 posto, dok EU preporučuje 50 posto.
Rashodi poslodavaca mogli bi se nadoknaditi povećanjem cijena roba i usluga, što će na kraju opteretiti građane – penzionere, nezaposlene i korisnike socijalne pomoći.
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja Klub potrošača TK-a, ističe: “Ne bi trebalo biti značajnog rasta cijena zbog povećanja minimalne plate, ali kod nas se često koristi kao izgovor za povećanje cijena potrošačkih roba.”
Cijene već dugo rastu, a potrošačka korpa je već premašila 3.000 maraka. Još uvijek nemamo analizu učinkovitosti mjera koje su trebale ograničiti cijene osnovnih životnih namirnica. Nema ni informacija o tome što će biti sa srednjim preduzećima, dok se očekuje da će Vlada pomoći malim obrtima. Pres-konferencija na temu minimalne plate najavljena je za srijedu, kada bi trebali biti obznanjeni odgovori.
federalna
