Evropska komisija predložila je ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena, a zemlje članice do aprila naredne godine imaju rok da odaberu zimsku ili ljetnu opciju. Čiju će praksu slijediti Bosna i Hercegovina?
Banja Luka – Sarajevo. Blizu 140 km zračne, a 190 km cestovne udaljenosti. Skoro četiri sata vožnje automobilom. A da li bi se moglo krenuti u 12, a stići u 3 ili ipak 5, više nije samo pitanje kvaliteta puteva već koliko je sati i u čijoj su nadležnosti državne kazaljke? Tako se, npr, u Federaciji Bosne i Hercegovine pomjeranje reguliše Zakonom o računanju vremena, a trenutak prelaska sa ljetnog na zimsko računanje i obratno određuje Vlada. Zakon će se, piše, primjenjivati do donošenja zakona o računanju vremena Bosne i Hercegovine.
“To je u suštini jedan splet nadležnosti između entitetskih i državnog nivoa, ali u svakom slučaju, radi se o nečemu što je pitanje evropske legislative i odluka EK i BiH. Uvjeren sam da neće odstupati od toga”, ističe Damir Arnaut, poslanik SBB-a u PD PSBiH, javlja N1.
“Ja ne znam ko. Imamo različite agencije. Dakle, ako dođe na Parlament gdje sam ja zastupnik, a nadam se da ću i narednom mandatu biti, nadam se da ćemo donijeti pozitivne odluke prema tom stavu EK. Mislim da će glavnu riječ imati Vijeće ministara”, kaže Nikola Lovrinović, poslanik HDZ-a u PD PSBiH.
“VM će učiniti ono što je u njegovoj nadležnosti. Ne mogu tačno kazati, a ako bude ovlast na Parlamentu, predložit ćemo da Parlament donese takvu odluku. Naravno da BiH treba pratiti tu praksu, jer bit će teško uskladiti bilo kakvu aktivnost”, dodaje Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH.
Do aprila naredne godine zemlje članice Evropske unije imaju rok da se odluče – ljetno ili zimsko vrijeme. Otvaraju se brojna pitanja i izvan granica Unije.
Hoće li BiH, s obzirom na to da nije članica EU, slijediti primjer EU i ukinuti pomjeranje sata i šta će se desiti ako Hrvatska odabere jednu, a BiH drugu varijantu?
U online anketi, preko 80% građana EU reklo “ne” daljem zimskom i ljetnom računanju. A na domaćim ulicama, građani se već zagrijavaju za pomjeranje kazaljki.
1. Čitav se ritam treba promijeniti, ritam djece, tako da mislim da je to bezveze.
2. Bilo bi jednostavnije da je uvijek jedno računanje vremena. Zimsko, sporije je.
3. Uvijek ljetno! Zašto? Pa, ljeti je ljeto!
4. Meni je svejedno. U penziji sam i ne upravljam se prema satu.
A slično razmišljaju i u regiji.
Srbija:
1. Ja smatram da je to dobro, da se ukida.
2. Ja ne vidim da mi tu bilo šta odlučujemo. Meni odgovara da se ne pomjera, jer sam već pomjerena u ovim godinama.
Hrvatska:
1. Nek’ bude jedno vrijeme, ovo je stresno i sve to skupa, nije zdravo.
2. Slažem se s tim, jer mi ovo nikako ne paše, ovo mijenjanje vremena.
Krajem oktobra kazaljke idu unazad. Za stručnjake – još jedno u nizu kršenja prirodnog ritma ljudskog organizma.
“Neprirodan je ovaj zimski koncept, koji podrazumijeva pomjeranje sata jedan sat unatrag. S obzirom na to da smo adaptirani na pravo fizičko, realno, solarno vrijeme, nema potrebe da se prave promjene i izmjene u tom smislu”, pojašnjava Nusret Drešković, Odsijek za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA.
A zemlje EU koje se odluče za ljetnu opciju, kazaljke posljednji put pomjeraju 21. marta. One se odluče za zimsko, to čine 27. oktobra. Nakon toga bi i nadležni u BiH trebali vidjeti koliko je sati.
