Najsiromašniji, među kojima je i naša zemlja, najviše obolijevaju, jer imaju najlošiji imunitet, najmanje se vakciniraju i najmanje ulažu u zdravstvo. Zbog toga bi najsiromašnije zemlje i bile najviše pogođene povećanjem rezistencije na antibiotike, kaže dr. Enisa Mulalić.
nfekcije otporne na antibiotike do 2050. godine mogle bi imati poražavajuće posljedice na svjetsku ekonomiju, uporedive s posljedicama finansijske krize iz 2008, upozorila je Svjetska banka, pozivajući na usvajanje hitnih mjera.
Istraživanje ovog međunarodnog tijela za razvoj, objavljenog u ponedjeljak, prvog dana zasjedanja Generalne skupštine UN-a u New Yorku, upućuje na to da bi rezistentnost infekcija na antibiotike mogla povećati broj siromašnih u svijetu i naročito pogoditi najsiromašnije zemlje.
Epohalno otkriće
– Najsiromašniji, među kojima je i naša zemlja, najviše obolijevaju, jer imaju najlošiji imunitet, najmanje se vakciniraju i najmanje ulažu u zdravstvo. To su razlozi zbog čega bi najsiromašnije zemlje i bile najviše pogođene povećanjem rezistencije na antibiotike – kazala nam je jučer dr. Enisa Mulalić, predsjednica Udruženja pedijatara Kantona Sarajevo.
Antibiotici jesu epohalno otkriće. Njima se spašavaju životi i drže pod kontrolom mnoge bolesti od kojih se nekada umiralo, ali njihova dalja nekontrolirana primjena mogla bi, ističe Mulalić, izazvati teške posljedice po svjetsku populaciju.
– To je veliki problem u medicini, a razlog je stvaranje rezistentnih (otpornih) sojeva bakterija koje uzrokuju teške, često smrtonosne infekcije. S obzirom na to da se ne stvaraju novi antibiotici, dolazimo do toga da nemamo mogućnost liječenja – ističe Mulalić.
Kod nas je zloupotreba antibiotika naročito prisutna kod liječenja virusnih infekcija, gdje oni, kako naglašava naša sagovornica, nemaju nikakvog utjecaja, nego se stvara rezistencija.
– Česta je pojava i samoinicijativnog uzimanja antibiotika, ali i nedovoljno duga primjena lijeka po preporuci ljekara. Sve to stvara otpornost nekih sojeva bakterija. Ovim je pedijatrijska populacija najviše ugrožena, jer su infektivne bolesti najčešće u dječijoj dobi. Sojevi bakterija, otporni na antibiotike, uzrokuju teške infekcije kojih smo se tokom proteklih decenija rješavali zahvaljujući upravo antibioticima – pojašnjava Mulalić.
Educirati stanovništvo
Kako bi se problem zloupotrebe antibiotika, prije svega stabilizirao, a onda i rješavao, potrebna je stalna edukacija stanovništva.
– U našem slučaju važno je educirati roditelje, ali i redovno provoditi vakcinalni program protiv zaraznih bolesti. Kada vakciniramo dijete, nećemo davati antibiotik, nego ćemo spriječiti bolesti, razviti imunitet – naglašava Mulalić.
Svjetska zdravstvena tijela neprestano upozoravaju na problem zloupotrebe antibiotika i ističu da ćemo se, ako se antibiotici nastave koristiti dosadašnjim tempom, vratiti u “srednjovjekovnu medicinu”.
– Ako se nešto hitno ne uradi, upravo ćemo imati takav scenarij. Kroz historiju se umiralo od tuberkuloze, a prije otkrića penicilina i od šarlaha. Zamislite da se svijet dovede u situaciju da soj bakterije, koja izaziva šarlah, postane otporan na penicilin. To je samo jedan primjer, a takvih je jako puno – kaže dr. Mulalić.
Troškovi zdravstva bi se povećali sa 300 na hiljadu milijardi dolara
Istraživanje Svjetske banke pokazuje kako bi, u slučaju najgoreg scenarija otpornost mikroba na antibiotike i ostale lijekove koji se koriste u borbi protiv bakterija, mogla utjecati na pad BDP-a za više od pet posto u zemljama s niskim prihodima te će se do 2050. godine broj osoba koje će živjeti u siromaštvu povećati na 28 miliona.
Po izvještaju će se do polovine stoljeća globalni BDP na planeti u blažem slučaju otpornosti bakterija na antibiotike smanjiti za 1,1 posto, a u najgorem slučaju iznosit će 3,8 posto. Još se tvrdi kako bi se troškovi svjetskoga zdravstva mogli povećati sa 300 milijardi dolara, na hiljadu do 2050. godine, ovisno o različitim scenarijima nedjelotvornosti antibiotika kod pojedinih infekcija.
Sve je više mesa tretiranog antibioticima
No, zloupotreba antibiotika nije samo medicinski problem. Zbog povećane potrošnje mesa u svijetu, postali su sastavni dio hrane koja se daje kravama, svinjama, pilićima… Njihov zadatak je da životinje postanu otpornije na infekcije.
Konzumiranje mesa tretiranog antibioticima ima nesagledive posljedice po ljudsko zdravlje. Prema riječima prof. dr. Nihada Fejzića, dekana Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, konzumiranjem hrane koja sadrži antibiotike, ljudi vremenom “čeliče” bakterije, odnosno stvaraju ih otpornijim.
– Oko 70 posto ukupne proizvodnje antibiotika u svijetu koristi se u animalnoj industriji. Ovo više nije nikakva igra ili nečiji hir. Govorim o ozbiljnim stvarima, koje se mogu desiti našoj djeci vrlo brzo! Naši stručnjaci, kroz program monitoring rezidua, traže antibiotike koji se ne smiju naći u hrani, kao što je hloramfenikol. Međutim, to nije dovoljno. Treba povećati obuhvat kontrola i uzimanja uzoraka, ne samo od domaćih proizvođača. BiH je zemlja koja uvozi velike količine hrane. Zbog toga moramo na granicama postaviti kontrolne sisteme, tako da ništa ne može ići u promet dok ne dobijemo rezultat analize – naglasio je prof. dr. Fejzić i dodao kako se efikasnija zaštita stanovništva može postići jedino kroz dobru laboratorijsku dijagnostiku i dobre sisteme kontrole.
(Faktor.ba)
