Ured evropskog javnog tužioca (EPPO) izvijestio je u utorak da su razotkrili vrlo složenu shemu prevare u vezi s PDV-om koja se temelji na prodaji popularne elektroničke robe, a kojom je pričinjena šteta od preko dvije milijarde i 200 miliona eura.
Akcija nazvana “Operacija Admiral” u kojoj su sudjelovale agencije za provođenje zakona 14 država članica EU provedena je u Belgiji, Kipru, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Litvaniji, Luksemburgu, Holandiji, Portugalu, Rumuniji, Slovačkoj i Španiji, a već tokom oktobra provedene su pretrage u Češkoj, Mađarskoj, Italiji, Holandiji, Slovačkoj i Švedskoj.
“Bez EPPO-a, za pripremu ovakve operacije bile bi potrebne godine, ili što je vjerojatnije, nikad se ne bi dogodila. Kada je riječ o prevarama u vezi s PDV-om, iz nacionalne perspektive, štete se mogu procijeniti kao relativno male ili nepostojeće ili čak ostati neotkrivene. No, treba gledati širu sliku, a EPPO-u je trebalo manje od 18 mjeseci od početnog izvještaja o zločinu do otkrivanja cijele mreže organiziranih kriminalnih grupa, odgovornih za nevjerojatne gubitke od 2,2 milijarde eura poreznim obveznicima EU. Vjerujem da je ovo do sada najveća evropska prevara s PDV-om,” kazala je Laura Kövesi, evropska javna tužiteljica.
Cijela je priča započela u Portugalu kada je u aprilu 2021. portugalska porezna uprava u gradu Coimbri istraživala firmu koja prodaje mobilne telefone, tablete, slušalice i druge elektroničke uređaje zbog sumnje na prevaru s PDV-om.
U početku se činilo da su fakturiranja i porezne prijave u redu, no portugalski evropski delegirani tužitelji odlučili su sve detaljno istražiti. Tako su naknadno utvrđene veze između osumnjičene firme u Portugalu i blizu 9.000 drugih pravnih subjekata i više od 600 fizičkih osoba lociranih u različitim zemljama.
Prema izvještaju EPPO-a, prevarantska je shema funkcionirala na sljedeći način.
Kompanija A bi drugoj kompaniji, nazovimo je B, preko granice prodavala elektroničke proizvode, a ovi ne bi imali obavezu plaćanja poreza. Kompanija A bi onda dostavila robu u skladišta u nekoj drugoj državi, a kompanija B bi prodavala tu robu preko interneta. Konačni kupci smješteni u EU su naručivali robu online, plaćali porez na svoje pošiljke i dobivali naručenu robu na svoje adrese. Kompanija B bi onda poslala fakture internetskim trgovinama koje su prodavale robu, a od njih bi primala novac uključujući i sredstva za porez. Novac je na ime poreza trebao biti uplaćivan u državni budžet, no umjesto toga kompanija B bi uplatila novac na off shore račune i potom bi se ugasila pa poreznici u svakoj pojedinoj državi ne bi mogli naplatiti porez.
“Ono po čemu se ova prevara ističe je iznimna složenost lanca kompanija. Od firmi koje djeluju kao naizgled čisti dobavljači elektroničkih uređaja i onih koje traže povrat PDV-a od nacionalnih poreznih vlasti dok prodaju te uređaje online pojedinačnim kupcima i naknadno usmjeravaju prihode od te prodaje u inozemstvo, prije nego što sami nestanu, do onih koji peru prihode od ove kriminalne aktivnosti,” ističu iz EPPO-a navodeći kako je ovakvu vrstu prevara gotovo nemoguće otkriti gledano iz perspektive svake pojedine članice.
Na temelju najnovije procjene Europola ovakve vrste prijevara donose oko 50 milijardi eura poreznih gubitaka državama članicama Evropske unije.
