Jutros u 7:35 sati, u svojoj vatikanskoj rezidenciji, preminuo je papa Franjo. Bio je prvi papa iz Latinske Amerike, prvi jezuita i simbol modernizacije Crkve.
Vijest o smrti pape Franje saopštio je vatikanski komornik, kardinal Kevin Ferrell.
– Jutros u 7:35 rimski biskup Franjo vratio se u dom Očev. Cijeli njegov život bio je posvećen služenju Gospodinu i njegovoj Crkvi – izjavio je Farrell.
Papino svijetovno ime bilo je Horhe Mario Bergoljo, a rođen je 17. decembra 1936. godine u Buenos Ajresu, glavnom gradu Argentine. Bio je prvi jezuita, prvi Latinoamerikanac i prvi neevropljanin na čelu Katoličke crkve nakon gotovo 1.300 godina, tačnije nakon pape Grgura III.
Od hemijskog tehničara do duhovnog vođe milijardi
Bergoljo je bio sin italijanskih imigranata. Nakon završetka školovanja za hemijskog tehničara, kratko je radio u industriji prerade hrane, ali je ubrzo osjetio duhovni poziv.
U 21. godini prebolio je tešku upalu pluća, što je dovelo do uklanjanja dijela desnog plućnog krila. Te 1958. godine pristupa jezuitskom redu i započinje akademsku karijeru koja će ga voditi kroz studije humanističkih nauka u Čileu, filozofije u Buenos Airesu i teologije. Zaređen je za sveštenika 1969. godine, a 1973. postaje poglavar jezuitske provincije u Argentini.
Kontroverze iz doba “Prljavog rata”
Tokom argentinskog vojnog režima (1976–1983), poznatog kao “Prljavi rat”, Bergoljo je bio vođa jezuitske zajednice. Iako je tvrdio da je pomagao progonjenima da pobjegnu, njegovo djelovanje u tim godinama bilo je predmet brojnih kontroverzi, posebno zbog slučaja dvojice otetih sveštenika.
Dok su neki tvrdili da nije dovoljno učinio da ih zaštiti, drugi su vjerovali da je tajno pregovarao s režimom kako bi ih spasio. Tužba protiv njega na kraju je odbačena.
Glas siromašnih i kritičar vlasti
Nakon što je bio profesor i rektor u semenariji, postao je pomoćni biskup Buenos Airesa 1992, a nadbiskup 1998. Kardinalom je postao 2001. godine.
Za vrijeme ekonomske krize u Argentini, stekao je reputaciju skromnosti – živio je u skromnom stanu i koristio javni prevoz. Bio je istaknuti glas protiv siromaštva, ali i čvrst kritičar tadašnjih vlada, posebno zbog legalizacije istospolnih brakova.
Izbor za papu i novo lice Vatikana
Nakon ostavke pape Benedikta XVI u februaru 2013. godine, Bergoljo je izabran za papu na petom glasanju konklave i uzeo ime Franjo, prema svetom Franji Asiškom. Time je postao prvi papa tog imena i prvi jezuita na čelu Crkve.
Iako je mnogima bio nada za duhovnu obnovu, često je izazivao podijeljena mišljenja. Njegov poziv na reforme i socijalnu pravdu, kao i izjave poput one da je “Hristos spasio sve nas – čak i nevjernike”, odjekivale su širom svijeta.
Ostavština
Franjo je 2013. osnovao savjet osam kardinala za reformu kurije, ukazujući na važnost transparentnosti i modernizacije Crkve. Odbijao je raskoš, nastupao u jednostavnoj odjeći i poručivao da Crkva mora biti blizu narodu, a ne “bijedna nevladina organizacija”.
Njegov pontifikat obilježili su izazovi savremenog svijeta, ali i hrabre poruke o miru, siromaštvu, migracijama, ekologiji i ljudskim pravima. U pogledu unutrašnjih reformi, pokrenuo je brojne inicijative, uključujući reorganizaciju finansijskog sistema Vatikana i postupno otvaranje prema marginalizovanim zajednicama.
Papa Franjo preminuo je jutros u 88. godini života. Ostavio je dubok trag, ne samo u Katoličkoj crkvi, već i u globalnom društvu koje se mijenja.
U narednim danima očekuje se oproštajna misa i početak priprema za novu konklavu.
