Istaknuti bosanskohercegovački i crnogorski književnik Marko Vešović preminuo je u četvrtak 17.08.2023., u Sarajevu u 78. godini.
Veliki dio Vešovićevog života bio je vezan upravo za Sarajevo. Nakon završene gimnazije u Bijelom Polju, Vešović upisuje Filozofski fakultet u Sarajevu, a nakon toga i postdiplomski studij na Filološkom fakultetu u Beogradu.
Tokom 1976. godine Vešović je izabran i za asistenta na Filozofskom fakultetu gdje je radio sve do 1986. godine nakon čega se počinje baviti i uredničkim poslom u izdavačkoj kući”Veselin Masleša”.
Period rata također provodi u Sarajevu te je opisan kao jedan od najpriznatijih hroničara života građana Sarajeva pod opsadom. Upravo iz tog perioda izdvaja se i knjiga “Poljska konjica” koja govorio o granatiranju glavnog grada BiH i svim ratnim strahotama koje su građani proživljavali.
“Poezija Poljska konjica, posvećena jednoj ubijenoj sarajevskoj djevojčici, prijateljici pjesnikove kćeri, ostat će kao blistavi spomenik jednoj jezivoj pomrčini rođenoj u glavama provincijalne balkanske inteligencije na koncu dvadesetog stoljeća”, navodi se u opisu knjige.
Kroz svoju karijeru Vešović je često govorio o Sarajevu i o tome šta mu glavni grad BiH znači.
“Prije ovoga rata ja nisam previše osjećao Sarajevo. Trebalo mi je da mi bosanska prijestolnica pokaže svoje rane i da smjesta postane moj rodni grad. Nesreća izjednačuje ljude – svi smo mi ustravljena živinčad, koja svaki dan očekuje da od njenog mesa Karadžićevo topništvo napravi nadrealističke kolaže. Postali smo braća po čekanju granata, po drhtanju pred eskplozijama, po utrobnom strahu za svoju djecu, čije plačeve ni Bog s nebesa ne bi mogao podijeliti na srpske, hrvatske i muslimanske”, napisao je Vešović u jednom od svojih tekstova.
Pored “Poljske konjice”, Vešović se izdvaja i po djelima “Nedjelja”, “Osmatračnica”, “Rodonačelnik”, “Četvrti genije”, “Smrt je majstor iz Srbije”, “Kralj i olupina”.
Nakon rata djelovao je također u Sarajevu gdje je pisao kolumne za brojne medije.
