Naplata duga Republike Srpske prema slovenačkom “Viaductu” postala je centralna tema u javnosti, posebno nakon veta na prijedlog o isplati duga preraspodjelom novca Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Ova kompanija obratila se Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova, koji je presudio u njezinu korist. Kamate svakodnevno rastu, a dug je trenutno premašio 110 miliona KM.
Prva agencija koja se našla na udaru bila je Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA), kojoj su blokirana sredstva nakon što je Eurocontrol, po nalogu belgijskog suda, zaplijenio sredstva koja BHANSA treba primiti za usluge upravljanja zračnim prostorom, što je dovelo do smanjenja plaća zaposlenicima.
Također, mostarski Općinski sud donio je rješenje o zapljeni imovine Centralne banke Bosne i Hercegovine u tom gradu, u okviru prinudne naplate koju je pokrenula firma “Viaduct”.
Nenad Baroš, pravni zastupnik “Viaducta”, je pojasnio da tražitelj izvršenja ima pravo naplatiti potraživanje na cijeloj državnoj imovini u BiH koja nije zakonom izuzeta od izvršenja. Isti princip vrijedi i za imovinu u inostranstvu, u skladu s međunarodnim pravnim pravilima.
Baroš naglašava da postoje dva mehanizma naplate u ovakvim slučajevima – dobrovoljni i prinudni.
“Što se tiče Centralne banke, tražilac izvršenja ima pravo da izabere državnu imovinu koja je pogodna za naplatu duga. Međutim, smatramo da nije pitanje koja će imovina biti predmet izvršenja, već zašto državni organi ne postupaju po pravosnažnoj i izvršnoj arbitražnoj presudi koja predstavlja međunarodnu obavezu države?”, izjavio je Baroš.
Iznos koji Vlada Republike Srpske mora platiti iznosi više od 110 miliona KM, a dug će biti uvećan za kamatu od 9.570 eura po svakom danu zakašnjenja.
Baroš priznaje da je kamata visoka, ali naglašava da je ona određena arbitražnom presudom.
“Zato je važno da presuda bude izvršena što prije, jer će BiH u suprotnom pretrpjeti ozbiljne štetne posljedice”, ističe Baroš.
Kao prijedlog, navodi da Ministarstvo finansija BiH dostavi Vijeću ministara BiH korigovani tekst Nacrta zakona o proračunu za 2025. godinu, u kojem će biti planirana sredstva za izvršenje arbitražne presude u iznosu od 110 miliona KM.
Baroš također spominje da su održani pregovori s timom za pregovore formiranim od strane Vijeća ministara, te da postoji volja za izvršenjem obaveza.
“Ponuđeno je da ostavimo rok od tri mjeseca za izvršenje presude, bez obračunavanja kamata u tom periodu, čime bi BiH uštedjela oko 800.000 eura na kamatama”, kaže Baroš.
U slučaju postizanja dogovora, ponudio je obustavu svih pokrenutih izvršnih postupaka na teritoriji BiH, dok bi postupci u Belgiji i Luksemburgu bili obustavljeni odmah nakon kompletne isplate duga prema presudi.
