Kultura u Bosni i Hercegovini već godinama opstaje na staklenim nogama, a u zraku dugo visi isto pitanje: Na kojem je ona broju na listi prioriteta vlasti? Jasno je da je pandemija koronavirusa napravila nered u privredi i oštetila ekonomiju, no koliko je zaista bilo potrebno skoro potpuno zanemariti slobodne umjetnike u momentima krize?
Sve manje ima smisla povlačiti paralelu između toga kakve odluke donose vlasti stranih država, a kakve nam se serviraju u Bosni i Hercegovini. Na vagi gdje na različitim stranama stoje smisao i apsurd, odluke bh. vlasti već dugo naginju na negativniju verziju. Sve ovo još jednom je potvrdila činjenica da je na vanrednoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH donesena odluka da se količina novca namijenjena sektoru za kulturu umanji kako bi se nadoknadili gubici u budžetu i osigurala pomoć privredi.
I dok veće države, poput Njemačke, ulažu ogromne iznose za pomoć kulturi, na površinu sve više izlazi činjenica da su unutar Bosne i Hercegovine prioriteti poredani drugačije. U ovom slučaju se ne može koristiti ni opravdanje “Nisu ni Hrvatska ni Crna Gora uložili novac…”, jer one to jesu ili imaju u planu uraditi. Naši susjedi su u kriznim momentima prepoznali najosjetljivije sektore i napravili ispravne poteze za njihov spas. Uprkos činjenici da se nedavno suočila i s razornim zemljotresima, Republika Hrvatska je za kulturu izdvojila dodatnih devet miliona konvertibilnih maraka ove godine. Rebalans budžeta u Crnoj Gori bit će završen u maju ove godine.
Budžet se rebalansira, a količina zanimanja za kulturu ostaje ista
Rebalansom budžeta bh. entiteta FBiH izbrisan je transfer Udruženjima građana i organizacija iz oblasti kulture (260.000 KM). Zastupnik koalicije DF-GS u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Samer Rešidat prepoznao je pogrešnu odluku i uputio amandman kako slobodni umjetnici ne bi ostali bez osnovnih prihoda.
“Sve ovo znači da se ta stavka ‘gasi’ i da prilikom nekog narednog rebalansa nećemo biti u mogućnosti da pomognemo slobodnim umjetnicima. Upravo su u ovom teškom periodu oni bili uz sve građane FBiH na način da su osmišljavali svoje programe putem društvenih mreža i YouTube kanala. Tako su mnogima pomogli da ostanu normalni i veseli tokom krize”, izjavio je za Fenu Rešidat.
U svom amandmanu Rešidat je predložio da se stavka “Tekući transferi neprofitnim organizacijama-Udruženjima građana i organizacija iz oblasti kulture“ poveća za 120.000 KM, čime bi sredstva na ovom kodu iznosila 120.000 KM. Prijedlog je odbijen jer, iako je amandman podržalo 38 zastupnika, njih 32 ostalo je suzdržano, a 15 ih je odbilo podržati izmjenu.
“Ova sredstva mogla bi se osigurati na način da se sa stavke “Tekući transferi neprofitnim organizacijama-Transfer za obnovu kulturnog i graditeljskog naslijeđa” izdvoji 120.000 KM tako da se navedeni kod smanjuje sa 720.000 na 600.000 KM”, objasnio je Rešidat.
Kompletnu situaciju je na Twitteru prokomentarisao bh. reditelj Dino Mustafić, koji je kazao kako niko razuman ne bi mogao odbiti Rešidatov amandman: “Nadam se da će poslanici senzibilirani za kulturu i sport odbraniti interese i zahtjeve struke. Svaka čast bivšem ministru Rešidatu”.
Ko gubi više, država ili kultura?
“Kultura svakako već dugo nije među prioritetima, do sada smo raspolagali malim budžetima… pitanje je kako ćemo preživjeti. I svi planovi, oni nisu razvojni, oni su budžetski. A šta to znači? Oni koji se bore za korona-zakon, bore se samo za one stavke koje njima odgovaraju. Ne za neko opće dobro i važnu strategiju. Posljedice ćemo sigurno prepoznati do kraja godine”, govori Amila Smajović, predsjednica Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH (ULUPUBIH).
Ukoliko slobodni umjetnici ostanu bez sredstava, govori Smajović, ili će preminuti od gladi ili će jednostavno spakovati kofere i napustiti državu. Naša sagovornica ističe kako na koncu ostaje nada da će se nešto promijeniti, pa skreće pažnju na činjenicu da brojna udruženja pišu otvorena pisma kroz koja traže pomoć u krizi ka kojoj ih tjera novonastala situacija.
“Evo, razgovarat ćemo konkretno o Njemačkoj. To je civilizovana država koja ima plan i strategiju za ovu krizu. Ona je u svemu ovome prepoznala da bez umjetnosti, umjetničkih radnika i kulture oni nemaju dobar temelj. Kada to uporedimo s našom državom, onda smo mi sve suprotno od onoga što je Njemačka. Mi smo primitivna zajednica necivilizovane vlasti i društva, koji ne mogu prepoznati osnovnu klicu razvoja, a to su umjetnost i kultura”, poručuje Smajović.
Ako to režemo, kakvu budućnost imamo?, pita se Smajović, dodavši kako rezanjem budžeta za obrazovanje i kulturu propada i država.
Smajović ističe kako upravo kreativni sektor stvara velike prihode u državi, ali i kako je jasno da će bez ulaganja kompletan sektor propasti, što će automatski dodatno naštetiti ekonomiji države. Kroz komentare slobodnih umjetnika na društvenim mrežama osjetna je frustracija odlukama Vlade FBiH, kao i strah od onoga što naredna odluka nadležnih može donijeti.
“Uputili smo drugo otvoreno pismo Vladi KS i Ministarstvu kulture i sporta KS. Predložili smo druge mjere u kojima smo od ministra tražili pružanje pomoći samostalnim, istaknutim umjetnicima i freelancerima u vidu kratkoročne finansijske pomoći ili poreskih olakšica”, zaključuje Smajović kazavši kako se umjetnici ipak nadaju pomoći drugih nivoa vlasti.
Izvor: Klix.ba
