S dvadesetak transplantacija organa godišnje, BiH je i dalje među posljednjima u Europi, a slične probleme dijele i Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, rečeno je danas u Vitezu na 10. međunarodnim susretima dijaliziranih i transplantiranih.
Dodao je da očekivane rezultate nisu donijele ni izmjene Zakona o transplantiranju organa u Federaciji BiH, naglasivši da on u praksi nikada nije zaživio.
“Radimo pritisak i prema ministarstvima zdravstva i menadžmentima bolnica. Više ne znamo što da uradimo, jer svi oni kažu da nije do njih, a problem negdje, očigledno, postoji. Uglavnom, pacijenti na ovome neće stati i spremni su i na ponovno isključenje s dijalize ukoliko se nešto ne promijeni”, naglasio je Žuljević.
Međunarodni susreti u Vitezu su, kako je rekao, prilika za razgovor o iskustvima u zemljama regije, a osobito u Sloveniji i Hrvatskoj, koje bilježe značajan uspjeh kada je riječ o transplantacijskoj medicini.
“Kako Hrvatska može imati 400 tranplantacija, a BiH 20? Pa nisu oni svemirci i samo nas granica dijeli. Dakle, može se i mora bolje, jer povećanjem broja transplantacija spašavamo ljudske živote”, kazao je Žuljević.
Govoreći o svojim iskustvima, nakon što mu je transplantirano srce, predstavnik hrvatske udruge “Transplant” Dražen Zemun kazao je kako se nakon operacije “popeo na nekoliko planinskih vrhova”.
“Važno je da zemlja uđe u Eurotransplant, jer, ukoliko je hitno potreban organ, iz Eurotransplanta ga dobijete za 24 sata. Međutim, mora se tu sve poklopiti, da Vlada i ministri zdravstva podrže transplantacije, a tu su zatim i liječnici, koordinatori i mediji kao vrlo bitna karika”, kazao je Zemun.
Na 10. međunarodnim susretima “Vitez 2019”, koji se održavaju od 12. do 16. lipnja, sudjeluje oko stitnu pacijenta i članova njihovih obitelji iz zemalja Jugoistočne Europe.
