Zahvaljujući odluci Vlade FBiH, donesenoj na posljednjoj sjednici, a kojom je obnova i modernizacija magistralnih puteva u FBiH proglašena javnim interesom, mnogo lakše i brže će se osiguravati urbanističke saglasnosti, a time i građevinske dozvole potrebne za izvođenje radova, kazao je direktor JP Ceste FBiH Ljubo Pravdić, piše Faktor.
– Ova odluka će nam pomoći u daljem radu na modernizaciji magistralnih puteva, koju smo započeli još prije godinu i po dana. Bitno je podsjetiti da Ceste FBiH upravljaju sa oko 2.300 kilometara magistralnih puteva, od kojih je značajan broj njih izgrađen još prije 40 ili 50 godina i potrebno je uložiti značajan iznos u njihovu obnovu i modernizaciju – kazao je Pravdić.
Značaj odluke Vlade FBiH je ilustrovao i na jednom konkretnom primjeru.
– Još prije dvije godine smo pokušali osigurati dozvolu za obnovu tunela Crnaja na magistralnom putu M-17. Prvo smo se obratili Federalnom ministarstvo prostornog uređenja, ali su nam kazali da nisu nadležni za izdavanje dozvole. Potom smo se obraćali i nadležnom kantonalnom ministarstvu Hercegovačko-neretvanskog kantona, a zatim i Općini Jablanica. I od njih smo dobili odgovore kako nisu nadležni da nam izdaju dozvolu. Na kraju smo se obratili Vrhovnom sudu FBiH i pitali ih od koga da tražimo dozvolu. Odluka je bila da nam je treba izdati federalno ministarstvo. Dozvolu smo na kraju dobili, ali smo izgubili dvije godine u ovim procedurama i obnova tunela Crnaja je mogla davno početi – istakao je Pravdić.
Obustava saobraćaja zbog radova u tunelima
Što se tiče obnove ovog tunela, koji je jedan od objekata koji su u najlošijem stanju na cijeloj mreži magistralnih puteva, ona će se obavljati u etapama, a za svo vrijeme obnove saobraćaj neće biti obustavljan, ali će se odvijati usporeno. Pravdić je kazao kako će se obnova vršiti izvan ljetne sezone, kada je pojačan saobraćaj na ovom putnom pravcu.
– Na ovaj način, recimo, sada obnavljamo tunel Vranduk. U Cestama FBiH smo svjesni da se saobraćaj odvija otežano i da se ljudi žale zbog toga, ali smo morali krenuti sa obnovom ovog tunela, kako bi se povećala sigurnost učesnika u saobraćaju. Osim obnove tunela, ovaj projekat uključuje i izgradnju nove dodatne tunelske cijevi, koja će se koristiti u slučajevima evakuacije i bit će manja od ove kroz koju se vrši saobraćaj. Također, paralalno sa obnovom tunela rekonstruišu se i dva mosta, po jedan na ulazu i izlazu – dodao je Pravdić.
Modernizacija magistralnih cesta se dijelom finansira iz prihoda JP Ceste FBiH, dio novca je osiguran isplatom ruskog klirinškog duga, ali najveći dio potrebnog novca se osigurava kreditima. Garancija za vraćanje kredita je novac koji se prikuplja naplatom putarina na tečna goriva.
– Za modernizaciju magistralnih cesta do sada smo osigurali 173 miliona eura kredita. Od Svjetske banke smo osigurali 58 miliona Eura, od Evropske investicijske banke 50 miliona eura, a od Evropske banke za obnovu i razvoj 65 miliona eura – dodao je Pravdić.
Za sada je započeta realizacija ukupno 22 projekta, koji su u različtim fazama realizacije. Tu je obnova osam mostova i to preko rijeka Ljubina u općini Ilijaš, Sane u općini Ključ, Plive u općini Jajce, na prevoju Komar, na rijeci Vrbas u Bugojnu, dva mosta preko rijeke Bosne na ulazu i izlazu iz tunela Vranduk, te na rijeci Bregavi u Tasovčićima.
Najveći projekat na Karauli
Započete su i pripreme za obnovu spomenutog tunela Crnaja, dok su već odavno počeli građevinski radovi na obnovi tunela Vranduk. U toku su pripreme i za obnovu tunela Ormanica kod Srebrenika. Ipak, najveći građevinski poduhvat, kada je u pitanju tunelogradnja, trenutno se realizuje na prevoju Karaula, na putu između Sarajeva i Tuzle. Osim tunela, kako je dodao Pravdić, počela je i izgradnja ceste u dužini od dva kilometra, iz pravca ovog objekta prema Sarajevu.
U okviru modernizacije magistralnih cesta bit će riješeno i nekoliko mjesta na kojima su česte saobraćajne nesreće, odnosno na takozvanim “crnim tačkama”. Rekonstrukcijom postojeće ceste Vitalj – Olovo “Nula” bit će riješena “crna tačka” kod Olova. Izgradnjom kružnog toka Husino bit će uklonjena „crna tačka“ na putu Šićki Brod – Živinice. Obnovom postojeće ceste riješit će se i “crne tačke” na putnim pravcima Skokovi-Srbljani “Mala Lisa”, Tarčin-Konjic, Mostar Centar-Gnojnice u južnom dijelu Mostara, a izgradnjom kružnog toka na raskrsnicama magistralnih cesta M-6 i M-17 bit će riješena „crna tačka“ na putu Tasovčići-Čapljina.
Također, trenutno se priprema ili je počela realizacija projekata na izgradnji trećih, takozvanih sporih traka, na magistralnim putevima Donji Vakuf-Turbe preko prevoja Komar, te Bosanski Petrovac-Ključ-prevoj Lanište. Priprema se i izgradnja kružnog toka Vitkovići na putu Ustikolina-Goražde, a u toku je i obnova putnih pravaca Vitalj-Vlasenica do entitetske granice, Jajce Jug-Donji Vakuf, te Bihać-Ripač.
Prema Pravdićevim riječima u toku su i pripreme za raspisivanje tendera za još devet projekata. Među tim projektima je i rješavanje dvije “crne tačke” i to na putevima Izačić-Bihać, te Potoci-Mostar.
Očekuje se i raspisivanje tendera za izgradnju trećih traka na putevima Ripač-Dubovsko, Posušje-Grude-Široki Brijeg, Borova Glava-Trivunove krivine, na Kobiljači na putu Sarajevo-Kiseljak, Bosanski Petrovac-Drvar, Drvar-Resanovci i Banj Brdo-Simin Han.
Izvor: Faktor.ba
