Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije danas na sjednici u Sarajevu prihvatio zahtjev poslanika Mirsada Mešića (SDP) da Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine bude razmatran po hitnom postupku.
Izmjene se odnose na produženje naplate RTV takse preko dominantnih telekom operatera, zaključno do 31. decembra ove godine.
Poslanik Fehim Škaljić iz SBB-a naglasio je tokom diskusije potrebu hitnog postupka kako bi RTV servisi mogli normalno funkcionisati, ali ovaj prijedlog nije dobio entitetsku većinu, zbog čega je upućen na usaglašavanje u Kolegij Predstavničkog doma.
Predstavnički dom je odbio i da se u dnevni red uvrste zaključci povodom zakazivanja referenduma u Republici Srpskoj o Danu Republike Srpske.
Bećirović predložio prijedlog zaključaka povodom referenduma u RS-u
Poslanik Denis Bećirović (SDP BiH) je, prilikom utvrđivanja dnevnog reda današnje sjednice, zatražio uvrštavanje tačke pod nazivom “Prijedlog zaključaka Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine povodom zakazivanja nelegalnog referenduma u bh. entitetu Republika Srpska kojim se ugrožavaju mir i mirovni proces u državi Bosni i Hercegovini”.
Bećirović je kazao da je u pitanju flagrantno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, njegovih suštinskih aneksa i članova Ustava Bosne i Hercegovine te da referendumsko pitanje nije slučajno izabrano i nije nimalo bezazleno.
“Takvim referendumom potpuno se van snage stavlja Aneks 10, član šest Ustava i Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne bi imali nikakvog smisla, jer očigledno da onda odluke Ustavnog suda ne bi bile konačne i obavezujuće, a član jedan o kontinuitetu Bosne i Hercegovine bio bi izbrisan mimo odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma”, ustvrdio je Bećirović.
Zahtjev je odbijen zbog nepostojanja entitetske većine iz Republike Srpske.
Povećanje akciza na gorivo skinuto sa dnevnog reda
Predstavnički dom odustao je od razmatranja Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja, te Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, čiji je predlagač Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
Setom predloženih zakona, akcize za pogonsko gorivo trebale bi biti veće za 15 feninga + PDV, od kojih je deset namijenjeno za izgradnju autoputeva, a pet za puteve, tako da se na ovaj način osigurava dodatnih deset feninga za izgradnju autocesta i pet feninga za izgradnju cesta.
Poslanici obavili raspravu o nekoliko zakonskih prijedloga
Predstavnički dom je razmotrio nekoliko zaknskih prijedloga, među kojima i principe Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, koji je predložio poslanik Damir Arnaut.
Arnaut je kazao da se radi o jednoj izmjeni u Zakonu koja se konkretno tiče otpremnina pri odlasku u penziju za sve osobe koje rade u institucijama države Bosne i Hercegovine. “Konkretno, radi se o ograničenju ukupne visine otpremnine na koju zaposleni u bh. institucijama trenutno imaju pravo”, kazao je Arnaut. Naveo je da je trenutno zakonsko rješenje da pri odlasku u penziju svi zaposleni u bh. institucijama imaju pravo na otpremninu u visini svojih šest ostvarenih neto plaća isplaćenih u prethodnih šest mjeseci, ili šest prosječnih neto plaća iz prethodnih godina, ako je to za njih povoljnije.
Ovakvo trenutno rješenje dovodi do situacija u kojima pojedini zaposleni ostvaruju neopravdano visoke otpremnine koje su u potpunosti nesrazmjerne ekonomskoj i socijalnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, smatra Arnaut. Po njegovim riječima, trenutno zakonsko rješenje je loše „jer daje enormno visoke naknade određenim zaposlenim“.
“Primjera radi, zaposleni sa koeficijentom 10, dakle član Predsjedništva, trenutno ima pravo na otpremninu u iznosu od minimalno 29.820 KM i to je minimalno, jer na to dalazi minuli rad tako da se u praksi te otpremnine u nekim slučajevima kreću i 35.000 KM i više. Dakle, ministar u Vijeću ministara minimano 25.347 KM, Ombudsmen za ljudska prava na primjer, koeficijent 8, minimalno 23.856 KM itd.”, ustvrdio je Arnaut.
Istaknuo je da predloženi zakon uvažava socijalnu strukturu Bosne i Hercegovine i zadržava pravo značajnog broja zaposlenih u institucijama, koji se kreću u tim nekim sredinama, na otpremninu u iznosu njihovih šest neto plaća isplaćenih u prethodnih šest mjeseci, odnosno šest prosječnih plaća u Bosni i Hercegovini u prethodnoj godini, ako je to za njih provoljnije. Ali, navodi Arnaut, uvodi i ograničenje na maksimalni iznos otpremnine koji se može isplatiti na 12 prosječnih plaća isplaćenih u Bosni i Hercegovini u prethodnoj godini.
“Dakle, ograničava otpremnine na 9.960 KM. Prevedeno u praksu, svi zaposleni sa koeficijentom nižim od 3,55 bi zadržali otpremninu u istom iznosu koji trenutno imaju, dok bi se ograničenja u praksi odnosila na one zaposlene koji imaju koeficijent 3,55 i više”, pojasnio je Arnaut.
Poslanik Predrag Kožul je tokom diskusije kazao da nije dobro da iz sjednice u sjednicu donose izmjene i dopune ovog zakona, „a u ladicama nam leži prijedlog izmjena i dopuna zakona koji je dostavilo Vijeće ministara“. “Apeliram na Kolegij, na sve nas da taj zakon izvučemo iz ladica”, kazao je Kožul.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Mladen Bosić je kazao da je u proceduri taj zakon Vijeća ministara i da bi relativno brzo trebao doći u Parlament.
Poslanici su obavili raspravu i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini.
Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma podržala je principe predloženog zakona, te usvojila zaključak da predloži Predstavničkom domu da je zaduži da organizira javnu raspravu o prijedlogu tog zakona.
Poslaničku raspravu nije izazvao Prijedlog zakona o pružanju besplatne pravne pomoći, koji je predložilo Vijeće ministara.
Vijeće ministara utvrdilo je prijedlog ovog zakona, kojim se želi osigurati djelotvoran i jednak pristup pravdi u postupku pred tijelima i institucijama Bosne i Hercegovine pred kojima se ostvaruju ili štite pojedinačna prava, obaveze i interesi. Prema predloženom zakonu, nadležno tijelo za pružanje besplatne pravne pomoći pred tijelima i institucijama Bosne i Hercegovine bio bi Ured za pružanje besplatne pravne pomoći Bosne i Hercegovine, koji je unutrašnja organizaciona jedinica u sastavu Ministarstva pravde.
Poslaničke rasprave nije bilo ni o principima Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač također Vijeće ministara.
