Seka Sablić je u svojoj emisiji iznijela mišljenje kako riječi “pedagoškinja, dramatruškinja” i slične rodno senzitivne riječi zvuče “blesavo”.
Mediji u Srbiji su dužni da prilikom izveštavanja koriste rodno senzitivni jezik, propisano je novim Zakonom o rodnoj ravnopravnosti koji je Skupština Srbije nedavno usvojila.
Iako u zakonu, koji je stupio na snagu 1. juna 2021, nije navedena kazna za kršenje ovе odredbе zakona, one su izazvale velike polemike u javnosti između konzervativaca koji rodno senzitivan jezik smatraju nasiljem nad jezikom i feminističkih krugova koji to smatraju pitanjem prisustva žena na važnim pozicijama u jeziku.
Polemika oko rodno senzitivnog jezika pojavila se i u talk show emisiji “Na kafi sa…” koju vodi Jelisaveta Seka Sablić a čija je gošća bila kompozitorka, pop pjesnikinja, pjevačica i muzička pedagoškinja Bojana Vunturišević a nastala je upravo kada se Bojana predstavljala koristeći upravo gore pomenute, rodno senzitivne riječi.
Naime Seka Sablić je komentarisala: “Vidiš kako moderno govoriš sad sve ove, za mene sve nakazne riječi – pedagoškinja, dramatruškinja…”
Nakon što je Bojana odgovorila da postoje i riječi “Glumica, doktorka…?” diskusija se nastavila.
“Pa dobro, to je u redu, ali prije se govorilo dramaturg, pedagog, mislim, zašto sada prevoditi to na ženski rod?” nastavila je Seka konstatujući da rodno senzitivni jezik blesavo zvuči, iz njenog vremena – a nakon što je Bojana utvrdila da se moramo navikavati na neke nove stvari Seka je kategorično odgovorila sa “Boga mi ja neću.”
https://www.instagram.com/p/CujY8h9JYFd/
„To je civilizacijsko pitanje i ne znam zašto bi neko imao nešto protiv toga da kaže lektorka, sudinica, psihološkinja“, kaže za Radio Slobodna Evropa Dubravka Valić Nedeljković, profesorka u penziji na Odsjeku za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.
Za nju, ovo je pitanje direktno povezano sa rodnom ravnopravnošću.
„To je važno jer (rodno senzitivan jezik, prim. aut.) ukazuje na to da su žene visoko kompetentne, da obavljaju različite poslove visoke specijalizacije isto kao i muškarci i onda moraju da budu vidljive u jeziku“, kaže ona.
BiH i rodno senzitivni jezik
Vijeće za tisak u Bosni i Hercegovini, Udruženje/Udruga BH novinari, Društvo novinara Bosne i Hercegovine, Udruga hrvatskih novinara u Bosni i Hercegovini i Udruženje novinara Republike Srpske donijeli su 2006. godine konkretne Preporuke o tretiranju rodnih sadržaja i upotrebi rodno osjetljivog jezika u medijima BiH u kojima se kaže da će urednici i urednički kolegiji printanih i elektronskih medija u Bosni i Hercegovini kroz uređivačku politiku nastojati osigurati poštivanje ravnopravnosti na osnovu spola, roda, spolnog identiteta, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i seksualne orijentacije.
2012. godine u aprilu je usvojena incijativa koju je pokrenula Ismeta Dervoz, poslanica u Predstavničkom domu PSBiH, za otklanjanje diskriminacije i ostvarivanje ravnopravnosti u jeziku u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i prva zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH.
Tada je Ismeta Dervoz rekla: Vjerujem da će njegovom implementacijom [projekta otklanjanja diskriminacije u jeziku] biti otvoreno novo poglavlje u tretmanu, isticanju prisutnosti, značaja i položaju žena u društvenom i političkom životu u BiH.
Na 19. redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, održanoj 14. marta 2017., sa čak 70 glasova ZA usvojena Inicijativa za upotrebu rodno senzitivnog jezika u Parlamentu Federacije BiH, koju je predsjedavajuća Komisije za jednakopravnost spolova PD PFBiH, Jasna Duraković predložila u ime Komisije, a na inicijativu Sarajevskog otvorenog centra i Fondacije Friedrich Ebert.
Na osnovu Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (2010.) možemo reći da je nekorištenje rodno osjetljivog jezika oblik neizravne diskriminacije, ali se u našem društvu još uvijek pokreću diskusije na ovu temu, te se često dešavaju negodovanja i komentari o unakažavanju jezika.
“Totalno za rodnu ravnopravnost i u jeziku. Nije mi jasno da Seka kao vrhunska umjetnica ne vidi zašto je to važno.”
“Seka je gleda kao zadnju budalu… bravo Seko.”
“Moramo da se navikavamo…” bukvalno ne moramo.”
“Bogami Seka u pravu. Riječ na koju se ježim je borkinja. Ne vidim zašto je uopće važna rodna ravnopravnost u jeziku. Meni je to smiješno. Svakako se uskoro nećemo smjeti ni rodno identificirati. Ovja multipraktik od žene treba da se smiri.”
“Haha, šta prica Seka, kakve moderne riječi. 😂 Bojana samo priča ispravan srpski jezik, koji je nažalost rodno osjetljiv.” – neki su od komentara na društvenim mrežama.
