Bosna i Hercegovina trenutno ima konfliktnu situaciju unutar pravnog sistema zbog čega u pitanje dolazi i samo održavanje opštih izbora zakazanih za oktobar 2018. godine, a ako se i održe, rezultati se neće moći primjeniti upozoravaju profesori ustavnog prava. Posljednja odluka Ustavnog suda BiH u predmetu Božo Ljubić zakomplikovala je dodatno situaciju iz koje se za kratko vrijeme teško izvući ocjenjuju stručnjaci.
S obzirom na to da su opšti izbori zakazani za oktobar 2018. godine, krajnji rok za izmjene Ustava i Izbornog zakona je maj i ukoliko se to ne riješi, Bosna i Hercegovina će ući u duboku krizu, upozoravaju pravni stručnjaci.
Nakon niza presuda Suda za ljudska prava u Strazburu (Sejdić – Finci, Zornić, Pilav) koje nisu primijenjene u BiH, dodatno je situaciju zakomplikovala odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, koja ocjenjuje da je dosadašnji način izbora delegata u Dom naroda Federalnog parlamenta, kako je propisano Izbornim zakonom BiH, diskriminatoran i da ga treba mijenjati.
Pravni ekspert iz oblasti ustavnog prava Nedim Ademović objašnjava zbog čega je ova odluka unijela dodatne pometnje:
“Odluka Ustavnog suda je formalna prepreka da se izbori 2018. godine održe. Naime, Božo Ljubić je pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona, međutim ta norma koja se preispitivala u Izbornom zakonu nalazi se i u Ustavu Federacije BiH. Izborni zakon u smislu načina izbora federalnih tijela crpi formu kakvu propiše Ustav Federacije BiH. Sada u Ustavu FBiH stoji jedna norma, a u Izbornom zakonu druga norma.”
Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić, pak, kaže kako Ustavni sud BiH uopšte nije trebao donositi odluku, jer je time povrijedio nadležnosti.
”Ustavno najkorektnije bi bilo da je Ustavni sud vratio apelaciju Boži Ljubiću da je prepravi, jer ju je trebao tretirati kao ‘zahtjev za rješavanje spora o nadležnosti. Dakle, ko je nadležan da određuje izborne jedinice za entitet, naravno da je to entitet i to proizilazi iz Ustava Federacije BiH. Po meni bi pravno bilo najkorektnije da se pitanje popune Doma naroda u Federalnom parlamentu, a na šta se odnosi Ljubićeva apelacija, rješavalo Zakonom o izbornim jedinicama koji je trebao usvojiti federalni parlament”, komentariše Pobrić.
No, sudije Ustavnog suda odlučile su drugačije, a nakon odluke predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto dala je Ustavnom sudu BiH na ocjenu ustavnosti član Ustava Federacije BiH koji se tiče izbora delegata u Domu naroda fedearlnog parlamenta. Ustavni sud još nije donio odluku.
Profesor Pobrić kaže da se ništa ne može uraditi dok Ustavni sud ne razmotri i ovu apelaciju.
“Jer mi ne znamo kakva će biti njihova odluka. U svakom slučaju, dobro bi bilo da je donesu što prije”, konstatuje.
Ovih dana su se čuli i prijedlozi da bi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko mogao presuditi u ovom “pravnom konfliktu”, no pravnici smatraju da je to malo vjerovatno.
Stručnjak za ustavno pravo Kasim Trnka podsjeća da je etnički koncept davno trebalo mijenjati i da BiH ne bi ni došla u ovu situaciju da su se poštovale presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Briselski model treba zamijeniti dejtonski –Kasim Trnka
“Jer i u samoj presudi Sejdić – Finci se naglašava da je takva pozicija tri etničke grupe prilikom potpisivanja Dejtonskog sporazuma, koji je ujedno i Ustav Bosne i Hercegovine, bila opravdana višim ciljem, a to je zaustavljanje rata. No, vjerovalo se da će Ustav biti promijenjen vremenom, kada dođu neke nove generacije političara, ali to se nije desilo. Sad se to mora mijenjati i briselski model treba zamijeniti dejtonski”, ocjenuje Trnka.
Ademović rješenje vidi upravo u provedbi presuda Evropskog suda.
“Predsjedništvo BiH mora biti ponuđeno svim građanima BiH. Ono na neki način mora odražavati kako konstitutivne narode tako i nacionalne manjine i građane ove zemlje. Dom naroda s druge strane treba da bude tijelo u kojem će se donositi odluke u ime svih naroda i građana BiH. No, Ustavni sud poručio je da Dom naroda treba od reforme imati isključivu ulogu zaštitnika konstitutnih naroda”, smatra Ademović.
Ademović dodaje da bez rješavanja ove pravne situacije održavanje izbora nema smisla.
“Ukoliko bi se održali izbori u skladu sa Izbornim zakonom, u onoj formi u kojoj je on danas, vrlo lako se može desiti da neko pokrene postupak protiv izbornih rezultata s obzirom da će oni biti suprotni Ustavu Federacije BiH”, objašnjava Ademović i podsjeća da svaka država koja nije u stanju da provede izbore ili izborne rezultate smatra se nedemokratskom, čime se, u vrijeme kad susjedi krupnim koracima idu prema EU, šalje poruka međunarodnoj zajednici da BiH treba ostati izolovano ostrvo u ovom dijelu svijeta.
Izvor: Mirna Sadiković/RSE
