Šta je to toliko posebno u božićnim filmovima i pjesmama da ih se ne možemo zasititi tijekom blagdanskog razdoblja?
U svojoj knjizi Božić kao religija iz 2016. stručnjak za religijske studije Christopher Deacy navodi da božićni filmovi djeluju kao “barometar onoga kako bismo željeli živjeti i kako bismo se mogli vidjeti i mjeriti”.
Drugim riječima, božićni filmovi potvrđuju naše tradicionalne i religijske vrijednosti i osvješćuju nas o važnosti obitelji i zajedništva. Donose jedan bolji, ljepši svijet u kojem dobro uvijek pobjeđuje zlo i u kojem su na kraju svi sretni, najedeni, napijeni i puni darova u rukama.
Zaista, svijet božićnih filmova je jedan lijepi, čarobni svijet kakvom svi težimo, stoga ne čudi što nam služe i kao oblik zagrijavanja za dolazak mnogima najomiljenijeg blagdana.
Primjerice, film iz 2003. Love Actually, koji prati živote osam parova u Londonu, gledateljima donosi vječnu temu romantike i kušnje u vezama.
Božićne pjesme i nostalgija
Slična stvar je i s božićnim pjesmama.
Kako podsjeća Guardian, kad je skladatelj Irving Berlin 1940. godine završio pisanje pjesme White Christmas, navodno je rekao svojoj menadžerici: “Ne samo da je to najbolja pjesma koju sam ikad napisao, to je najbolja pjesma koju je itko ikad napisao.”
Pjesma White Christmas i danas se rado sluša unatoč tome što je stara više od 80 godina. Zašto je to tako?
Prema prof. Joeu Bennettu, forenzičkom muzikologu na Berklee College of Musicu, odgovor je nostalgija. Primjerice, jedna od najpopularnijih božićnih pjesama All I Want for Christmas is You Marije Carey objavljena je 1994…
Bennet smatra da je pjesma zapravo “povratak na zvuk Phila Spectora iz ranih 60-ih”. “Ne radi se baš o popu iz sredine 90-ih. Rani pop 60-ih s kvalitetom snimanja iz sredine 90-ih”, tvrdi.
Ako promislite, najpopularnije božićne pjesme upravo su one stare, dok ove nove teže pronalaze put do publike. To potvrđuje i Bennett, koji kaže da “još uvijek slušamo pjesme iz 40-ih, 50-ih i 60-ih za vrijeme Božića, što ne radimo i ostatak godine”. To nas podsjeća da su ove starije pjesme još uvijek kulturološki cijenjene, tko god ih pjeva.
No kako pokazuju podaci, moderne božićne pjesme najčešće pjevaju glazbenice.
“To se djelomično pripisuje porastu broja solo izvođača u glazbenoj industriji u posljednjim desetljećima. Izdavačke kuće ovih dana ulažu u solo izvođače, za razliku od bendova. To se vjerojatno može pripisati padu popularnosti rocka (i albuma) i porastu streaminga (i singlova), što znači da je ekonomski manji rizik ulagati u solo izvođača – a puno solo izvođača su žene”, objašnjava Bennett.
Porodica i zajedništvo kao glavne teme
Što se tiče tema koje se provlače kroz božićne pjesme, one su najčešće vezane uz porodicu, zajedništvo, vraćanje kući za Božić, darivanje itd., dok se u melodijama najčešće mogu čuti zvona, zvuk saonica i pucketanje vatre, što pjesmama daje još jednu posebnu čar.
Bennet je analizirao tekstove 200 pjesama sa Spotify liste najslušanijih stvari i otkrio da se na njoj nalazi čak 78 božićnih pjesama.
Također, od 20 božićnih pjesama koje dominiraju na Billboardovoj listi, mnoge su obrade. Jedna od najnovijih je ona kanadskog pjevača Michaela Bubléa, čiji je album Christmas iz 2011. sadržavao 10 pjesama od Bennetovih 78.
“Bublé odabire vrlo stare pjesme, ali ih snima suvremenom tehnologijom koja ih čini pogodnima za radijsku reprodukciju”, rekao je Bennet. Na taj način ljudi mogu “imati svu onu kvalitetu zvuka koju očekuju u modernoj snimci suvremenog umjetnika, a istovremeno dobiti sve nostalgične osjećaje koje želimo od tekstopisca”.
