Čak devet miliona KM budžetskih sredstava godišnje se troši za primanja članova kantonalnih vlada i skupština, a koliko zarade svoje plaće, naknade i paušale pokazuju podaci o, najblaže rečeno, skromnim rezultatima njihovog rada u prošloj godini.
Prema monitoringu rada više od 100 ministara i premijera u deset kantona, čije je rezultate objavila nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa (CCI), nije usvojena ni polovina zakona koje su planirali za 2017. godinu.
Buđenje u decembru
Neke vlade, poput one Unsko-sanskog kantona (USK), redovne sjednice održavale su prosječno jednom sedmično, dok neke nisu makle dalje od dva zasjedanja mjesečno.
Većina, pak, kantonalnih vlada najviše sjednica održala je u decembru, nakon što su se tek na izmaku godine „probudili”.
Najviše sjednica lani održala je Vlada USK (110), a najmanje vlade Posavskog i Zapadnohercegovačkog kantona (ZHK), po 31.
Iz CCI-ja su posebno neprimjerenim ocijenili to što se važna pitanja, poput odluka o zaduženjima, razmatraju na vanrednim i telefonskim sjednicama. Upravo trećina održanih sjednica kantonalnih vlada u prošloj godini otpada na takve, održane pod krinkom hitnosti.
– Razrješenja i imenovanja u javnim preduzećima i zapošljavanja u njima vrše se upravo na takvim sjednicama. O javnim nabavkama se odlučuje na telefonskim sjednicama – navode iz CCI-ja.
Poražavajuće brojke
Kantoni su proveli tek trećinu mjera iz Reformske agende koje su imali u svojim akcionim planovima, a kvalitet života građana nije se popravio ni u kom pogledu.
Zastupnici kantonalnih skupština na zasjedanjima mjesečno su provodili maksimalno osam sati, s tim da su neke skupštine mjesečno radile svega sat i po! U CCI-ju su izračunali da su najduže radili zastupnici u Zeničko-dobojskom kantonu i Kantonu Sarajevo jer su na zasjedanjima proveli 99 sati za godinu.
Najmanje su radili poslanici Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona, sat i 20 minuta mjesečno, a manje od tri sata mjesečno radili su poslanici skupština Posavskog, Srednjobosanskog, Hercegovačko-neretvanskog i Livanjskog kantona.
Poražavajuće je da je samo jedna skupština zasjedala svaki mjesec, dok su neke pauzirale čak pet (SBK i ZHK), pa i šest mjeseci (LK), a ti mjeseci su im, naravno, bili plaćeni.
Izostanci
– Od ukupno 289 poslanika kantonalnih skupština, 132 su bila odsutna bar s jedne održane sjednice u 2017. Čak 75 poslanika nije podnijelo nijedan amandman – navode iz CCI-ja, ukazujući da ima poslanika koji nisu postavili nijedno pitanje za godinu ili nisu učestvovali u diskusijama.
“Preneseni” zakoni
Kantonalne vlade su u svoje programe rada za 2017. godinu uvrstile i ogroman broj zakona koji su trebali biti doneseni u nekoj od prethodnih godina. Takvih „prenesenih“ zakona je bilo dva puta više od novih.
Život građana
S druge strane, podaci koje je CCI prikupio iz statističkih izvora pokazuju da je za vrijeme mandata aktuelnih vlasti prosječna plaća građana u FBiH rasla za svega 25 KM. U Bosansko-podrinjskom kantonu čak je pala za 11 KM.
Prosječna plaća je skoro dva i po puta niža od sindikalne potrošačke korpe. Tako prosječna plaća iznosi oko 860 KM, a sindikalna potrošačka korpa 2.100 KM.
Izvor: avaz
