Prijedlog zakona o uvođenju akciza na alkoholna, bezalkoholna pića i pivo podijelio je predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti u BiH. Još je neizvjesno da li će se u novom prijedlogu o akcizama, pored goriva, naći i akcize na sokove i alkohol, od kojih bi prihod bio usmjeren prvenstveno za saniranje milionskih dugova zdravstvenih ustanova.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović za sada je prilično suzdržan kada je riječ o uvođenju akciza na alkohol i alkoholne derivate. Pored cijele polemike koja se vodi u vezi sa naftom, akcize na alkohol samo bi još više “zamutile vodu”, smatra Šarović.
– Imamo, bar za sada, različite stavove oko toga da li treba da ide pivo ili vino, da li treba da idu zajedno ili da se izuzmu iz ovog paketa. To je stvar koju ne treba tek samo da testiramo u Parlamentu nego da se prije toga dogovorimo, rekao bih i u interesu zdravstvenog sektora, ali sve prethodno treba da se usaglasi – izjavio je jučer novinarima Šarović.
Šarović tvrdi da Savez za promjene u Republici Srpskoj u načelu podržava uvođenje akciza na alkohol, ali po principu ili sve, ili ništa.
– Savez za promjene preferira opciju da, ukoliko se povećavaju akcize, one obuhvataju pivo i vino, ili da nema ni piva ni vina, ali nismo za varijantu da se oni na bilo koji način razdvajaju – pojasnio je Šarović.
Ovog puta je na istom fonu sa opozicijom i Vlada RS-a. Svjesni da je zdravstveni sistem u ogromnoj dubiozi i da je neophodno pronaći nove izvore finansiranja, podržavaju uvođenje akciza na duhan, alkohol i pivo. U Federaciji, međutim, stavovi su podijeljeni. Ideju su u startu odbili ministri finansija HDZ-a Vjekoslav Bevanda i Jelka Milićević, a spekulira se da HDZ ne želi podržati prijedlog pod utjecajem “vinskog lobija” iz Hercegovine.
Predstavnici koalicije SDA-SBB do sada se nisu detaljnije izjašnjavali o ovom prijedlogu – nezvanično, generalno podržavaju uvođenje akciza na alkohol i sokove, ali slično kao Savez za promjene žele da se princip primjenjuje na sve podjednako. S druge strane, opozicione stranke kažu da je namjera plemenita, ali da se prije pokrivanja ogromnih dugovanja od kojih “boluju” gotovo sve bolnice i domovi zdravlja u BiH, treba utvrditi ko su odgovorni za nastanak tih dugova.
– Sve je to prihvatljivo, ali prvo treba pred lice pravde dovesti one koji su uništili, pokrali zdravstvene fondove i opljačkali kliničke centre, pa onda krenuti u sanaciju – ističe Damir Bećirović (DF), član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma BiH.
Akcize na alkohol i bezalkoholna pića posljednji su, moglo bi se reći očajnički, pokušaj hitne stabilizacije sistema finasiranja zdravstvenog sektora, koji se iz mjeseca u mjesec sve dublje urušava.
Cifre koje duguju bolnice u oba bh. entiteta su enormne. Ukupan direktni dug zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj, zaključno sa prošlom godinom, premašio je 513 miliona KM. Samo po osnovu poreza i doprinosa bolnice, domovi zdravlja i instituti u RS-u duguju 216,5 miliona KM, dok je po drugim osnovama, uglavnom kreditima, zdravstvo opterećeno sa 296,4 miliona KM. U ovaj dug nisu uračunate obaveze prema dobavljačima, koje također dostižu stotine miliona maraka.
Samo Univerzitetski klinički centar RS-a u Banjoj Luci za poreze i doprinose duguje 72,2 miliona KM, a po drugim osnovima i kreditima ova ustanova je zadužena 121,1 milion KM. Dug bolnice u Istočnom Sarajevu veći je od 43 i po miliona maraka, bolnica u Doboju duguje 32,4 miliona, a Univerzitetska bolnica u Foči 28,1 milion KM.
Do 30. juna prošle godine, ukupan dug bolnica u Federaciji BiH iznosio je 339 miliona maraka. Zaključno sa tim datumom, najveći dužnik bila je Sveučilišna klinička bolnica Mostar sa 102 miliona maraka. Slijede Klinički centar Univerziteta u Sarajevu sa 70 miliona maraka, UKC Tuzla sa 65 miliona, te Kantonalna bolnica Zenica (22 miliona) i Županijska bolnica Livno (21 milion).
Dugovanja veća od deset miliona maraka imaju i bolnice u Bihaću i Konjicu te JU “Dr. Safet Mujić” u Mostaru, a domovi zdravlja u oba entiteta također se bore sa milionskim dugovanjima.
Ukoliko i bude usvojen, Prijedlog o akcizama na alkohol, bezalkoholna pića i pivo, prihodima koje će donijeti samo će “ugasiti požar” u zdravstvenim ustanovama u našoj državi. O strategijama za razvoj zdravstvenog sistema, ulaganjima u infrastrukturu, medicinske aparate, edukacije ljekara i radnika u zdravstvu…, više skoro niko i ne govori. Prioritet je pokriti dugove – a šta ćemo onda?
Bosna i Hercegovina nema strategiju razvoja zdravstva, pa čak ni Ministarstvo zdravstva na državnom nivou nema planova i razvojnih programa, investicija, ulaganja u ljudske resurse. Sve dok bude tako, nerealno je očekivati pozitivne pomake koje već godinama uzalud “prizivaju” kako uposlenici u zdravstvenom sektoru, tako i korisnici usluga u zdravstvu, koji uobičajeno najviše ispaštaju zbog loših i neodgovornih politika.
Izvor: Faktor
