Njemački hemijski sektor, najveći u Evropi, počinje osjećati neugodnost zbog odgođenih isporuka preko Crvenog mora, postavši posljednja industrija koja upozorava na prekide u opskrbi koji su prisilili neke kompanije da ograniče proizvodnju.
Ključnom azijskom uvozu u Evropu, od dijelova za automobile i inženjerske opreme do hemikalija i igračaka, trenutno treba više vremena da stignu jer su kontejnerski brodari preusmjerili brodove oko Afrike i dalje od Crvenog mora i Sueskog kanala, nakon napada Huta.
Dok se njemačka industrija navikla na prekide u opskrbi nakon pandemije i rata u Ukrajini, učinak smanjenog prometa preko trgovačke arterije počinje se pokazivati.
Njemački hemijski sektor, treća po veličini industrija u zemlji nakon automobila i inženjeringa s godišnjom prodajom od oko 260 milijardi eura, oslanja se na Aziju za oko trećinu svog uvoza izvan Evrope.
“Moj odjel za nabavu trenutno radi tri puta više kako bi nešto dobio,” rekla je Martina Nighswonger, izvršna direktorica i vlasnica kompanije Gechem GmbH & Co KG, koja miješa i puni hemikalije za velike industrijske klijente.
Kao rezultat kašnjenja, Gechem, koji ostvaruje godišnju prodaju u dvoznamenkastim milionima eura, smanjio je proizvodnju tableta za pranje posuđa i toaletnih školjki jer ne može nabaviti dovoljno trinatrijevog citrata, kao ni sulfaminske i limunske kiseline.
Kompanija stoga preispituje svoj sistem rada u tri smjene, rekla je Nighswonger, dodajući da bi efekti valova zbog stiskanja transporta mogli ostati problem barem u prvoj polovini 2024. godine.
To uzrokuje iskrene razgovore s kupcima, dodala je Nighswonger.
“Ako dobijemo tri tovara kamiona umjesto šest, svaki kupac dobiva samo dio svoje količine narudžbe, ali barem svato dobija nešto,” rekla je.
Veći proizvođač specijalnih kemikalija Evonik, također je rekao da je pogođen “kratkim promjenama rute i kašnjenjima,” dodajući da su neki brodovi promijenili smjer čak tri puta u nekoliko dana.
Kompanija je rekla da pokušava ublažiti utjecaj ranijim naručivanjem i prelaskom na zračni prijevoz, što se smatra zaustavnom radnjom jer neke hemikalije nije dopušteno prevoziti avionom.
Njemačko industrijsko tijelo VCI dugo je ukazivalo na ovisnost o azijskom uvozu, rekavši da, iako bi prekidi proizvodnje trebali biti ograničeni na pojedinačne slučajeve, odgode uvoza preko Crvenog mora dodatno su opterećenje za već oslabljenu industriju.
“Učinci su posebno vidljivi u srednjim finim i specijalnim hemijskim kompanijama,” rekao je glavni ekonomist VCI-ja Henrik Meincke, dodajući da te kompanije često nabavljaju značajan udio svojih sirovina iz Azije.
Prometna kriza na Crvenom moru dolazi dok je njemačka privreda već pod pritiskom zbog recesije, kao i visokih troškova rada i energije. Prema S&P Globalu, evropski hemijski sektor, zajedno s automobilima i maloprodajom, smatra se najranjivijim.
Osim odgođenog uvoza, hemijske grupe ukazuju na veće troškove goriva, budući da tankerima koji prevoze ključne sirovine treba oko 14 dana duže da stignu, dodajući da se ti troškovi mogu samo djelomično prenijeti na kupce.
