U fokusu
Biznis

Samir Rešić: Od reflektora od konzervi do brenda SAR Audio

Samir Rešić: „Od reflektora napravljenih od konzervi do domaćeg profesionalnog zvuka“

Trideset godina kompanije SAR-Light priča je o viziji koja je počela u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, rasla uz najveće muzičke i televizijske produkcije, a danas ima vlastiti proizvodni potpis. Od prvih reflektora napravljenih od konzervi do profesionalnih zvučnih sistema brenda SAR Audio, Samir Rešić iz Tuzle pokazuje kako se upornošću, iskustvom i vjerom u vlastito znanje gradi priča koja traje.

„Neka bude svjetlo. I bi… SAR-Light!“ – slogan je kojim kompanija SAR-Light obilježava tri decenije uspješnog rada. Iza ove duhovite poruke krije se mnogo više od jubileja. To je priča o vremenu u kojem je profesionalna oprema bila rijetkost, o prvim velikim poslovima, neprospavanim noćima, ljudima koji su otvarali vrata i, na kraju, o stvaranju domaćeg brenda profesionalnog zvuka.

Osnovana 1996. godine, u periodu kada se Bosna i Hercegovina tek oporavljala od ratnih razaranja, kompanija SAR-Light izrasla je u prepoznatljivo ime u svijetu profesionalne rasvjete, ozvučenja i scenske produkcije. Danas, tri decenije kasnije, osim opremanja brojnih prostora i realizacije zahtjevnih produkcijskih projekata u zemlji i regionu, kompanija razvija i proizvodi vlastite profesionalne zvučne sisteme pod brendom SAR Audio, čiji je proizvodni pogon smješten u Tuzli.

O počecima, velikim koncertima, sarajevskoj raji, prijateljstvima koja traju, razvoju domaće proizvodnje i planovima za budućnost razgovarali smo sa osnivačem kompanije Samirom Rešićem.

Povratak s idejom: Sve je počelo mnogo prije 1996. godine

Kada ste 1996. godine odlučili pokrenuti SAR-Light, Bosna i Hercegovina još se oporavljala od rata. Kako je nastala ideja da se upustite u posao profesionalne rasvjete?

„Godinu ranije moj prijatelj Igor iz Rijeke otvorio je firmu koja se bavila rasvjetom. Zajedno smo i ranije nešto ‘čeprkali’ oko tog posla, a kada sam otišao kod njega i vidio kako je sve organizovao i kako to dobro funkcioniše, pomislio sam: zašto to ne bi moglo uspjeti i u Bosni? Tako sam se odvažio.“

Iskustvo je, međutim, postojalo i prije osnivanja kompanije. Rešić je u Švicarskoj honorarno radio s rasvjetom, ali njegovo interesovanje za scensku tehniku seže još u rane osamdesete godine.

„Kada smo nekada počinjali svirati, svi su trčali za mikrofonom i pojačalom, a ja sam pravio reflektore od konzervi. Možda je tada i počela ova priča“, kaže Rešić kroz osmijeh.

U poslijeratnoj Bosni i Hercegovini profesionalne opreme bilo je malo. Televizije, pozorišta i druge ustanove uglavnom su radile sa zastarjelom tehnikom, a potreba za modernizacijom bila je sve izraženija. Upravo je u takvom ambijentu prepoznao prostor za razvoj.

„Nakon godina stradanja i neimaštine, ljudi su željeli normalno živjeti, družiti se, slušati muziku i organizovati događaje. Osjetio sam da postoji potreba za novim svjetlom, novim efektima i kvalitetnijom tehnikom.“

Od prvih velikih poslova do najvećih scena

Kako ste uspjeli otvoriti vrata velikih sarajevskih scena, televizijskih kuća i produkcija? Koliko je bilo teško izgraditi povjerenje na tržištu koje se tek razvijalo?

„To je bio splet sretnih okolnosti, ali i mnogo rada. Jedan od prvih velikih poslova bio je događaj u Skenderiji, ‘Bosanski gazija’, za koji su nas pozvali iz Sarajeva. U početku sam mislio da je riječ o nečemu manjem, ali kada sam vidio dvoranu i zahtjeve, shvatio sam da je to ozbiljan posao.“

Za realizaciju tog projekta Rešić je pozvao prijatelja iz Rijeke. Okupili su dostupnu opremu, organizovali se i uspješno završili posao koji je, kako kaže, otvorio mnoga nova vrata.

„Poslije se sve nekako vezalo jedno za drugo. Upoznali smo mnogo ljudi, radili za televizije, pozorišta i produkcije. Dok smo bili najaktivniji u rentalu, znali smo realizovati i do 150 evenata godišnje. Dešavalo se da kući dođem jednom u deset dana. Spavalo se i po kombijima i kamionima između gaža.“

Iza tih brojki stoje godine intenzivnog rada, putovanja i realizacije zahtjevnih projekata. SAR-Light je tokom godina sarađivao s brojnim televizijskim kućama, pozorištima, produkcijama i muzičkim imenima iz Bosne i Hercegovine i regiona.

Među saradnjama koje Rešić posebno izdvaja jesu projekti s BHT-om, Hayatom, televizijskim kućama u Banjoj Luci i drugim medijima, kao i brojni koncerti i događaji koji su zahtijevali ozbiljnu tehničku i produkcijsku podršku.

Pimpek, Tifa i sarajevska raja: Prijateljstva koja otvaraju vrata

U priči o razvoju SAR-Lighta posebno mjesto zauzimaju ljudi. Jedan od njih bio je legendarni sarajevski muzičar Davorin „Pimpek“ Popović, pjevač grupe Indexi, kojeg je Rešić upoznao preko Mladena Vojičića Tife.

„Preko Tife sam upoznao Pimpeka, a on mi je otvorio mnogo vrata u Sarajevu. Nismo bili samo poslovni saradnici, nego smo se i družili. Bio je nevjerovatno harizmatičan čovjek, svi su ga voljeli. Uvijek me vodio sa sobom, predstavljao ljudima i zvao me ‘bracom’.“

Da je Pimpek bio čovjek posebne energije, svjedoči i anegdota iz centra Sarajeva koju Rešić i danas pamti.

Dok su zajedno žurili na sastanak, Pimpek ga je nagovorio da automobilom skrene u ulicu pored zgrade Predsjedništva BiH, iako je saobraćaj u toj ulici bio zabranjen.

„Zaustavila nas je policija, a Pimpek samo proviri kroz prozor i pita: ‘U čemu je problem? Kakvi su problemi?’ Na kraju su nam samo rekli da prođemo, uz napomenu da se tu ipak ne bi smjelo voziti“, prisjeća se Rešić.

Takve priče otkrivaju i onu drugu stranu poslovanja – onu u kojoj se profesionalni kontakti pretvaraju u prijateljstva, a ljudi i međusobno povjerenje postaju jednako važni kao oprema i tehnologija.

Od svjetla do zvuka: Korida na Čevljanovićima kao veliki test

Iako je SAR-Light počeo kao kompanija specijalizirana za rasvjetu, potrebe tržišta i zahtjevi klijenata prirodno su vodili prema proširenju djelatnosti. Uz dobro osvjetljenje događaja, bilo je potrebno osigurati i kvalitetan zvuk.

„Kada radiš događaje, klijenti ne traže samo rasvjetu. Treba im kompletna usluga. Tako smo ušli i u zvuk, a onda smo kupili prvi ozbiljni line array sistem u BiH. Bio je to veliki korak.“

Jedan od prvih velikih testova tog sistema dogodio se na čuvenoj koridi na Čevljanovićima.

„To je bio idealan teren za probu. Ogroman prostor, mnogo ljudi i prirodni amfiteatar. Noć prije događaja pustili smo sistem, a ljudi su iz drugih sela dolazili da vide šta se to dešava. Kasnije sam se znao našaliti da je prvi pravi posao i test našeg line arraya bila korida pred desetinama hiljada ljudi.“

Od tada je zvuk postao jedan od ključnih segmenata poslovanja kompanije, a iskustvo stečeno na velikim događajima postavilo je temelje za ono što će uslijediti – razvoj vlastite proizvodnje.

SAR Audio: Kada iskustvo postane domaći proizvod

Najveći razvojni iskorak posljednjih godina predstavlja pokretanje proizvodnje profesionalne audio-opreme pod brendom SAR Audio.

Nakon višedecenijskog rada sa svjetskim proizvođačima, brojnih koncerata, televizijskih projekata i opremanja različitih objekata, Rešić je odlučio iskustvo stečeno na terenu pretočiti u vlastiti proizvod.

„Imao sam ideju da proizvodimo vlastite zvučne kutije i ranije, ali sam od nje tada odustao zbog privatnog života i slobodnog vremena. Desetak godina kasnije ponovo sam se vratio toj ideji i krenuli smo ozbiljno.“

Danas SAR Audio razvija i proizvodi profesionalne zvučne kutije i sisteme u Tuzli. Posebnost ove priče nije samo u tome što je riječ o domaćoj proizvodnji nego i u nastojanju da se izgradi prepoznatljiv brend namijenjen zahtjevnom profesionalnom tržištu.

„Ima ljudi koji prave kutije, ali mi smo razvili brend, zaštitili proizvode i izvozimo ih. To je proizvod nastao ovdje, u Tuzli, a ide i prema tržištima regiona i Evropske unije.“

Povjerenje u kvalitet domaćeg proizvoda, ističe Rešić, najbolje se gradi na terenu. Upravo koncerti i saradnja s muzičarima predstavljaju najzahtjevniji ispit za svaki profesionalni razglasni sistem.

„Rokeri su posebno zahtjevni. Kod njih imaš bubanj, bas gitaru, gitaru, klavijature, vokale… Razglas mora moći sve to iznijeti. Kada radiš s ljudima koji poznaju zvuk i kada oni budu zadovoljni, to je najbolja potvrda kvaliteta.“

To je ujedno i filozofija na kojoj se temelji razvoj brenda SAR Audio: iskustvo iz stvarnih produkcijskih uslova, razumijevanje potreba profesionalaca i stalno unapređivanje proizvoda.

Trideset godina iza nas, novi izazovi pred nama

Za Samira Rešića tri decenije poslovanja nisu razlog za zaustavljanje, nego dodatni motiv za nove projekte. Dok SAR-Light nastavlja pratiti razvoj tehnologije u oblasti rasvjete i ozvučenja, SAR Audio ulazi u nove proizvodne faze.

„Sada razvijamo aktivne zvučne kutije, a naredni veliki projekat je line array – veliki koncertni razglasni sistem. Projekat je već dobrim dijelom razrađen. To je ozbiljna investicija i ozbiljan posao, ali vjerujemo u znanje koje smo stekli i u kvalitet koji možemo ponuditi.“

Razvoj vlastitog line array sistema predstavlja posebno važan korak jer podrazumijeva dodatna ulaganja, tehničko usavršavanje i još veće proizvodne kapacitete. Ipak, iskustvo iz tri decenije rada daje osnovu za optimizam.

Od prvih reflektora napravljenih od konzervi, preko velikih produkcija, televizijskih studija, pozorišta i koncerata, do vlastitog brenda profesionalnog zvuka koji nastaje u Tuzli – put SAR-Lighta svjedoči o tome koliko daleko mogu odvesti ideja, upornost i spremnost da se stalno ide korak naprijed.

Ova priča nije samo priča o jednoj kompaniji i njenom jubileju. Ona je i podsjetnik da se domaće znanje, iskustvo i proizvodnja mogu razvijati i na tržištima na kojima su decenijama dominirala svjetska imena.

Trideset godina poslije, Samir Rešić i SAR-Light imaju još mnogo planova. A sudeći prema svemu što je do sada izgrađeno, najzanimljivija poglavlja ove priče tek dolaze.

Neka bude svjetlo. I bi… SAR-Light!

Uživo · 102,7
Kameleon M&M