BiH

Nezaposleni odbijaju prilike za posao




Nezaposlenost u našoj zemlji godinama je problem, a brojna su zanimanja koja su dominantna na biroima za nezaposlene osobe. Jedno od onih zanimanja koja su u vrhu listi Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo je i frizer. Vođen takvom spoznajom, ali i potrebom za radnicima, dugogodišnji sarajevski frizer Adis Ibišević, vlasnik Frizerskog salona Volto, odlučio je kontaktirati biroe.

Uslovi

– S obzirom na to da imam potrebu za radnom snagom, ali i saznanja da su mladi iz naše branše nezaposleni, odlučio sam kontaktirati nadležne ustanove kako bi mi poslali nekoga sa liste nezaposlenih. Smatrao sam da ću na taj način doći do vrijednog radnika koji je voljan raditi posao za koji se školovao, govori nam Ibišević. Ističe kako nije ni sanjao da od toliko nezaposlenih u glavnom gradu naše zemlje se neće naći nijedan koji bi radio.

Možda će Vas zanimati i:

– Čekao sam otprilike tri mjeseca i za taj period su mi se telefonski javile dvije osobe kako bi me obavijestile da ipak nisu raspoložene za rad. Niko nije čak ni izrazio želju da dođe lično u salon porazgovarati o uslovima i poslu. Sve to mene ne bi čudilo da svaki dan ne slušam priče o sve većoj nezaposlenosti mladih, kaže nam Ibišević.

U JU Služba za zapošljavanje KS-a su nam kazali kako su oni svjesni da se navedene situacije dešavaju, te naglašavaju kako do toga dolazi zbog sistema koji omogućava rad na crno. Navode kako u zadnjih nekoliko mjeseci više od 50 posto nezaposlenih odbija raditi.

image
U zadnjih nekoliko mjeseci više od 50 posto nezaposlenih odbija raditi

– Primjer koji ste naveli je samo jedan od mnogih. To se dešava i u drugim branšama, ne samo kada su u pitanju vlasuljari. Sve češće se dešava da osoba koja dobije poziv da ode kod poslodavca na razgovor, istom poslodavcu postavlja uslove i traži platu od 1.000 KM. Šta nam to govori? To znači da ta osoba već negdje radi na crno za 800 ili 900 KM i zbog toga je u situaciji da postavlja uslove, rekao nam je direktor Službe Midhat Osmanbegović.

Direktor naglašava kako se važno pozabaviti uzrokom, a ne posljedicama.

– Veliku ulogu u suzbijanju rada na crno mogu obaviti inspekcije. Ako vi poslodavca nekoliko puta kaznite sa recimo 30.000 KM, mislim da će se teško odlučiti da drži neprijavljenog radnika. U situaciji u kakvoj mi živimo ne možemo osuđivati građane, jer rade ono što im donosi prihode. Isključivo je kriv sistem koji stimuliše rad na crno, pojašnjava Osmanbegović.

Tržište

Navodi kako i nezaposleni nisu voljni da nadograđuju znanje, te da ne žele iskoristiti šanse koje im se pružaju.

– Evo, često se priča o dokvalifikaciji, pa je tako ove godine Zavod za zapošljavanje KS-a pokrenuo konkurs za šivače s obzirom na to da je to jedna od traženijih branši kod poslodavaca. Od 25 mjesta, za koliko smo obezbijedili uslove, nama su se prijavila samo tri kandidata, i to je nevjerovatno. Dakle, naši sugrađani se ne žele prilagoditi potrebama tržišta, naučiti nešto novo, već isključivo čekaju jedan posao. To je jedan fenomen koji je za posebne sociološke studije, zaključuje direktor Osmanbegović.

Izvor: oslobodjenje

Možda će Vas zanimati i:

Back to top button