Ispod Baltičkog mora, između Danske i Njemačke, gradi se tunel koji će značajno skratiti vrijeme putovanja i dodatno ojačati veze između Skandinavije i ostatka Evrope.
Riječ je o Fehmarnbelt tunelu, dugom 18 kilometara, koji će postati najduži montažni cestovni i željeznički tunel na svijetu.
Ovaj inženjerski megaprojekat donosi revolucionarnu metodu gradnje – segmenti tunela će se slagati na morskom dnu. Glavno gradilište smješteno je na sjevernoj strani budućeg tunela, na obali danskog otoka Lolland.
U sklopu projekta izgrađena je i specijalizirana fabrika koja proizvodi betonske sekcije tunela – tzv. “elemente”. Svaki od njih je dugačak 217 metara i širok 42 metra, izrađen od armiranog betona. Za razliku od većine podvodnih tunela, poput 50 km dugog Eurotunela ispod Lamanša koji je prokopan kroz stijene, Fehmarnbelt će biti sastavljen od 90 zasebnih elemenata, spojenih jedan po jedan, gotovo kao da se slaže ogromni set Lego kockica.
„Ovim projektom rušimo granice. Uronjeni tuneli su ranije građeni, ali ne u ovom obimu“, izjavio je Henrik Vincentsen, izvršni direktor danske državne kompanije Femern, koja je zadužena za izgradnju.
Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na oko 7,4 milijarde eura, od čega Danska snosi najveći dio, dok je Evropska komisija osigurala dodatnih 1,3 milijarde. Radi se o jednom od najvećih infrastrukturnih zahvata u ovom dijelu Evrope, koji je ujedno dio šire EU strategije jačanja kopnenih veza i smanjenja potrebe za avio-saobraćajem.
Po završetku radova, putovanje između Rødbyhavna (Danska) i Puttgartena (Njemačka) trajat će svega 10 minuta automobilom ili 7 minuta vozom, što je značajan napredak u odnosu na sadašnje trajektno putovanje koje traje 45 minuta.
Nova željeznička linija koja zaobilazi zapadnu Dansku, dodatno će skratiti put od Kopenhagena do Hamburga – sa pet sati na samo 2,5 sata, te ponuditi ekološki prihvatljiviju alternativu za prevoz putnika i robe.
„Ovaj tunel ne povezuje samo Dansku i Njemačku – on povezuje cijelu Skandinaviju s ostatkom Evrope. Smanjujući udaljenost za 160 km, direktno smanjujemo emisije i uticaj transporta na okoliš“, poručuje Vincentsen.
Tunel će sadržavati pet paralelnih cijevi – dvije za željeznički saobraćaj, dvije za cestovni (s po dvije trake u svakom smjeru), te servisni i sigurnosni koridor. Na južnoj strani, velika čelična vrata sprječavaju prodor mora u unutrašnjost tunela.
