Istraživanje su za Koaliciju “Pod lupom” uradili BORAM i Udruženje BH novinari, u saradnji s agencijom Ipsos, a rezultati su predstavljeni danas u prostorijama EU info centra u Sarajevu.
Istraživanjem se htjelo doći do odgovora koji se tiču medijskog praćenja izbornog procesa i učestvovanja građana u tom procesu, tačnije u kojoj mjeri oni vjeruju izbornom procesu, čime se vode kada odlučuju za koga da glasaju te iz kojih medija crpe najviše informacija.
Veliko nepovjerenje i nezainteresovanost građana
Dario Jovanović, direktor projekta Koalicija “Pod lupom”, naglasio je kako se 7 od 10 ispitanika ne slaže s tvrdnjom da se izbori provode na slobodan i pošten način i dodao kako je poražavajući stepen nezainteresovanosti građana za politiku.
Čak 53 posto ispitanika uopće nije zainteresovano za politiku i ako se tome doda 19 posto onih koji se “jedva” zanimaju za politiku, to znači da dvije trećine građana BiH ne zanima ovaj dio društvene stvarnosti.
Mlađe osobe, od 18 do 29 godina, pokazuju, pak, viši nivo povjerenja u izborni proces i u Koaliciju za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, dok stanovnici stariji od 60 godina pokazuju znatno niži nivo povjerenja u izborni proces, manje vjeruju Centralnoj izbornoj komisiji BiH, ali više vjeruju medijima.
Zaposlenost utječe na učešće u političkom procesu
Zanimljivo je i da je analiza rezultata pokazala da veća obrazovanost i viši ekonomski status znače i veću upućenost u politiku i praćenje političkih procesa, dok siromašniji i slabije obrazovani građani BiH ne prate politička dešavanja. Najveći dio onih koji su odgovorili da su “apsolutno nezainteresovani” za politiku je slabijeg materijalnog stanja i nižeg obrazovnog statusa.
Jedno od anketnih pitanja odnosilo se na izbor političkih opcija za koje građani glasaju. Čak 17 posto anketiranih uvijek glasa za istu političku partiju ili kandidata, a ovakva glasačka navika najprisutnija je kod ljudi s najnižim primanjima i obrazovnim nivoom.
Samo jedna petina ispitanika odluku o tome za koga će glasati donosi na osnovu rezultata koje je određeni kandidat ostvario na prethodnim izborima. Pripadnicima mlađe populacije je, s druge strane, vrlo bitno šta su određeni kandidati radili u prethodnim mandatima.
Kojim medijima građani najviše vjeruju
Što se tiče izvora informacija na osnovu kojeg donose odluku o (ne)povjerenju određenoj političkoj partiji, starije osobe se najviše oslanjaju na televiziju, dok mlađa populacija s većim primanjima i višim stepenom obrazovanja u tu svrhu najviše koristi internet.
Također, dijaloške emisije su sadržaj koji bi građani najradije gledali, a voljeli bi dobiti i više informacija o analizi rada kandidata u prethodnom mandatu.
