Oblast obrazovanja u vrhu je prioriteta svake zemlje koja strateški promišlja budućnost i želi vlastiti prosperitet. U velikom broju dokumenata Evropske unije (EU) obrazovanje je navedeno kao ključni preduvjet za sveukupni socijalno-ekonomski razvoj.
Bosna i Hercegovina, nažalost, zaostaje za trendovima koji karakteriziraju obrazovne sisteme razvijenih zemalja, a Međunarodni dan obrazovanja, koji se obilježava 24. januara, prilika je za sagledavanje stanja na tom planu, ali i značaja, uloge i misije koje obrazovanje ima u savremenom svijetu.
Da vlasti u BiH obrazovanju ne pridaju značaj koji mu objektivno pripada, upozorava Lamija Tanović, profesorica emeritus i sudionica brojnih projekata u toj oblasti, istaknuvši kako obrazovanje, koje opterećuju brojni i različiti problemi, nikada nije bilo u vrhu prioriteta.
– Obrazovanje nikada nije visoko na političkoj agendi ljudi koji odlučuju u BiH – kazala je Tanović Feni, podsjećajući da to nije uvijek bilo tako, te da je oblast obrazovanja nekada bila veoma važna u svim procesima odlučivanja, aludirajući na period prije rata u BiH.
Ukazala je na odsustvo napora u pogledu unapređenja obrazovnog sistema, bilo da se radi o domaćim ili međunarodnim faktorima odlučivanja, podsjećajući na kompliciranu organizaciju i nefunkcionalnost obrazovnih vlasti na svim nivoima u BiH.
Mišljenja je kako BiH treba da prati dešavanja na tom planu, a kao primjer je izdvojila obrazovni sistem koji je na snazi u Finskoj, zemlji koja upravo uvodi mentorisanje svakog novog učitelja i nastavnika, kao i dvogodišnje predškolsko obrazovanje, koje kombinuje s elementarnim/osnovnim obrazovanjem…
– Ukoliko nismo u stanju da sami nešto pametno uradimo, izuzev da se dvoumimo u tom ‘moru’ obrazovnih vlasti, treba da slijedimo bolje od nas – napominje Tanović.
U osvrtu na visoko obrazovanje, ističe kako u BiH još nemamo akreditovane studijske programe, tako da bh. diplome na području evropskog prostora visokog obrazovanja nisu priznate. Stoga je, kako navodi, neophodno urgentno ući u intenzivniji proces akreditacije studijskih programa, a „da bi se to napravilo, studijski program mora biti u skladu sa Bolonjskim pravilima, a što mi nismo napravili, mada smo još 2003. godine počeli da primjenjujemo Bolonjska pravila“.
Tanović naglašava kako revizija studijskih programa predstavlja statutarnu obavezu svakog fakulteta, što podrazumjeva i njihovo usklađivanje s potrebama tržišta rada i novim dostignućima u toj oblasti.
– Kada se to uradi po Bolonjskim pravilima, onda se studijski programi mogu akreditirati, a kada su akreditirani, onda će diplome stečene u BiH biti priznate svugdje u svijetu – poručila je Tanović.
Međunarodni dan obrazovanja obilježava se 24. januara u skladu s Rezolucijom Generalne skupštine UN-a, usvojene na inicijativu Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
Međunarodni dan obrazovanja prilika je za podsjećanje na ulogu koju obrazovanje ima za uspostavljanje globalnog mira, razvoja i napretka.
Svrha obilježavanja dana posvećenog obrazovanju na međunarodnom planu jeste usmjeravanje pažnje vladama i javnosti na dostupnost obrazovanja kao sredstva za izlazak iz siromaštva.
