Iako je Pravilnik kojim se definiše način oblikovanja i kontrole veleprodajnih cijena lijekova u BiH stupio na snagu 1. maja, pojedini lijekovi u apotekama skuplji su nego prije usvajanja Pravilnika.
U proteklih nekoliko mjeseci poskupjeli su lijekovi koji se u Bosni i Hercegovini mogu nabaviti bez ljekarskog recepta, a radi se većinom o lijekovima koje građani često koriste za samoliječenje temperature, prehlade ili stomačnih tegoba.
Lijek Paracetamol, koji je ranije koštao 90 feninga, sada košta marku, dok je Andol 300 skuplji za oko pola marke. Popularni probiotik Linex također je poskupio od dvije do četiri marke, zavisno od pakovanja, kao i neki drugi lijekovi koje građani veoma često traže.
Kako pojašnjava Biljana Tubić, pomoćnica direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, lijekovi koji se izdaju bez ljekarskog recepta u BiH, kao i u drugim državama, nisu regulisani na način da im se određuje maksimalna veleprodajna cijena. Upravo to otvara mogućnost farmaceutskim kućama da cijene ovih lijekova kreiraju po vlastitom nahođenju, odnosno u skladu sa svojim potrebama.
– Cijene pojedinih lijekova iz ove kategorije zaista jesu danas skuplje u odnosu na period prije stupanja na snagu Pravilnika. To je pokušaj farmaceutske industrije da djelimično kompenzuje smanjenje profita zbog pada cijena lijekova koji su predmet Pravilnika – kaže Tubić.
Prema njenim riječima, lijekovi čiji je režim izdavanja bez ljekarskog recepta čine 15% tržišta lijekova u Bosni i Hercegovini. Povećanje cijena lijekova iz ove kategorije neće utjecati na uštede koje će Pravilnik o kontroli veleprodajnih cijena lijekova donijeti našoj državi na godišnjem nivou, naglašava Tubić.
– Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je objavila maksimalne veleprodajne cijene lijekova, izvršila je inspekcijski nadzor nad veledrogerijama i zaokružila sve potrebne aktivnosti. Bosna i Hercegovina danas ima regulisane veleprodajne cijene lijekova i usaglašene sa maksimalnim objavljenim od ALM BIH. Posljedica ove regulacije jeste pojeftinjenje određenih lijekova i uštede od oko 62 miliona KM (oko 12%) sagledavajući cjelovito tržište lijekova u BiH – objašnjava Biljana Tubić.
O pojeftinjenju brojnih lijekova u bh. apotekama nakon usvajanja Pravilnika već smo pisali. Međutim, ono što je i dalje evidentno jeste razlika u cijeni pojedinih lijekova u apotekama u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
Naprimjer, često upotrebljavani lijek protiv bolova Nalgesin forte u RS-u se može nabaviti po cijeni od oko četiri marke, dok u nekim apotekama u Federaciji košta blizu sedam maraka.
– Što se tiče razlike u cijeni lijeka medju entitetima, treba naglasiti da su veleprodajne cijene lijekova jedinstvene na tržištu BiH. Kada su u pitanju maloprodajne cijene, odnosno cijene lijekova u apotekama, razlika je moguća, mada ne toliko visoka kako navodite, jer je maloprodajna marža različita među entitetima: u RS-u je 20%, a u FBiH je 25% – pojašnjava Tubić.
Na cijene lijekova utiče i visoka stopa PDV-a – u BiH ona iznosi 17 posto, dok je u većini država regiona maksimalan porez na lijekove do deset posto.
Izvor: faktor
