Lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović osvojio je na predsjedničkim izborima 53,90 posto glasova.
Lider Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović osvojio je na predsjedničkim izborima 53,90 posto glasova, podaci su Državne izborne komisije (DIK) sa 100 posto obrađenog biračkog tijela.
Đukanović je dobio 180.274 glasova, pa će drugi put biti predsjednik Crne Gore, prenosi Anadolija.
Predstavnik većeg dijela opozicije Mladen Bojanić dobio je 111.711 glasova ili 33,40 posto, a kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović 27.441 glas ili 8,2 posto.
Predsjednika Prave Crne Gore Marka Milačića podržalo je 9.405 birača ili 2,8 posto, a kandidata Stranke pravde i pomirenja Hazbiju Kalača 2.677 odnosno 0,8 posto.
Za Vasilija Miličkovića glasala su 1.593 građana ili 0,48 posto, a Dobrila Dedeića 1.363 odnosno 0,4 posto birača.
Prema podacima DIK-a, na izbore je izašlo 340.462 birača ili 63,92 posto.
Ðukanović je uvjerljivu pobjedu imao u Ulcinju, Rožajama, Plavu, Gusinju, Petnjici i Andrijevici, prenosi Tanjug.
Više od 50 posto glasova imao je u Podgorici, Bijelom Polju, Baru, Tivtu, Cetinju, Danilovgradu, Nikšiću, Šavniku, Mojkovcu, Žabljaku i Pljevljima.
Ðukanović je, prema podacima DIK-a, većinu dobio i u spuškom zatvoru, gdje je od 508 pritvorenika i zatvorenika, osvojio 316 glasova.
Pobjede opozicije
Opozicija je imala više glasova u Herceg Novom, Kotoru, Budvi, Beranama, Kolašinu i Plužinama.
I pored male izlaznosti, opozicioni kandidati su imali više glasova u svim gradovima gdje opozicione partije imaju vlast. U Budvi je Ðukanović doživio veliki poraz jer je dobio samo 43 posto glasova.
U Podgorici, koju očekuju izbori za mjesec dana, Ðukanović je imao blagu prednost nad ostalim kandidatima uz manju izlaznost Podgoričana nego na parlamentarnim izborima kada je opozicija imala značajnu prednost.
Predsjednik/predsjednica države, s te pozicije dobiva prilika predstavljanja Crne Gore u zemlji i inostranstvu, zapovijedanje vojskom, proglašavanje zakona ukazom, ali i raspisivanja parlamentarnih izbora.
Crnogorski predsjednik ima ovlast predlaganja Skupštini mandatara za sastav Vlade, a nakon obavljenog razgovora s predstavnicima političkih stranaka koje su prešle izborni prag i ušle u parlament, te da predloži predsjednika i suce Ustavnog suda i zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Uz to, predsjednik postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore, prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika, dodjeljuje odlikovanja i priznanja Crne Gore, te daje pomilovanja.
Izvor: balkans.aljazeera.net
