Odlukom je odobren privremeni međunarodni saobraćaj putnika preko stalnih graničnih prijelaza za pogranični saobraćaj Duži – Imotica, od 12. jula, Orahov Do – Slano, od 14. jula i Hadžin Potok – Bogovolja, od 1. avgusta, u trajanju od tri mjeseca.
Pozitivna odluka za brojne Krajišnike
U Hadžinom Potoku, naselju koje teritorijalno pripada Cazinu, granični prijelaz je ustanovljen još prije rata. Od 1. jula 2013. godine, kada je Hrvatska ušla u Evropsku uniju, za granični prijelaz u ovom mjestu, odnosno za lokalno stanovništvo, vrijedi poseban režim prelaska granice kroz tzv. pogranični promet.
On podrazumijeva prelazak zajedničke državne granice stanovnika pograničnog područja, koje se prostire u dubini od pet kilometara od zajedničke državne granice, radi njihovog boravka i kretanja u pograničnom području druge strane zbog ekonomskih, socijalnih, porodičnih ili drugih opravdanih razloga, što je omogućeno kroz posjedovanje pogranične propusnice.
Ipak, od 1. avgusta, kako su nam potvrdili u Graničnoj policiji BiH, granicu u Hadžinom Potoku moći će preći sve osobe koje imaju ispunjene uvjete, bez obzira kojeg su državljanstva. Za nekoliko hiljada Cazinjana, Bužimljana ili Kladuščana koji rade u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj, to je odlična vijest.
Odluka Mješovite komisije od izrazitog je značaja i za stanovništvo koje živi u pograničnom pojasu, koje ima najmanje 2.000 dunuma vlastite zemlje sa druge strane granice, te najmanje 100 dunuma šume u Republici Hrvatskoj.
“Mi smo u proteklom periodu mogli prelaziti granicu uz propusnice i obrađivati svoja imanja, ali nismo mogli ništa prevesti preko ovog prijelaza, već bi morali ići na GP Izačić ili Maljevac, koji su odavde udaljeni više od 60 kilometara u jednom smjeru. Od 1. avgusta to ćemo biti u prilici i radi se o ogromnom olakšanju za sve stanovnike ovog kraja”, priča Emin Hozanović, čija se kuća nalazi stotinjak metara od graničnog prijelaza.
On kaže da su od 01. jula 2013., ograničeni rodbinski, ali i komšijski odnosi i obilasci s obje strane granice, koji su prije toga bili normalna pojava. Sve bi se to, kaže, trebalo popraviti prekategorizacijom prijelaza iz pograničnog saobraćaja u međunarodni.
“Osim toga, iz Hadžinog Potoka do tzv. Ličke magistrale, odnosno magistralne ceste Karlovac-Plitvice, svega je 16 kilometara. Na taj način ste veoma brzo spojeni na putni pravac koji vodi gdje god poželite, prema Dalmaciji, Zagrebu ili Sloveniji”, ističe Hozanović.
Odluka vrijedi tri mjeseca, potrebno sanirati put prema graničnom prijelazu
S obzirom na to da je odluka Mješovite komisije privremenog karaktera, međunarodni saobraćaj na GP Hadžin Potok bit će okončan 1. novembra. Zanimalo nas je kakav će status graničnog prijelaza biti nakon tog datuma. Iz Granične policije BiH kazali su nam da nakon što istekne rok kojim je Mješovita komisija za praćenje provođenja Ugovora između BiH i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima odredila privremeni međunarodni saobraćaj putnika, graničnom prijelazu se vraća stalni status, odnosno prijelaz za pogranični promet.
“Granični prijelazi sa susjednim zemljama uređuju se ugovorima o graničnim prijelazima na osnovu procjena nadležnih organa obje zemlje. Da bi granični prijelaz trajno promijenio status potrebno je promijeniti ugovor. Mješovite komisije za praćenje provođenja ugovora mogu privremeno mijenjati kategorizaciji ili uvjete prelaska državne granice, ali ne i ugovore”, istakla je Sanela Dujković, glasnogovornica Granične policije BiH.
Pored činjenice da se radi o privremenoj odluci, pozitivan dojam budućim putnicima na GP Hadžin Potok mogla bi pokvariti i loša putna komunikacija iz naselja Šturlić prema samom graničnom prijelazu, u dužini od 3-4 kilometra. Naime, na čak devet mjesta postoje makadamski dijelovi kolovoza uzrokovani odronima zemlje.
Iz Grada Cazina, u čijoj nadležnosti se nalazi ovaj put, nismo uspjeli dobiti službenu izjavu po tom pitanju, iako saznajemo da su prije nekoliko izvršene određene sanacije i nasipani makadamski dijelovi na cesti. Neslužbeno, u narednih nekoliko dana trebala bi biti asfaltirana tri prekida, dok su za ostale, budući da se radi o odronima, potrebni kompleksniji i skuplji cestovni radovi. Složenije zahvate, prema svemu sudeći, mogla bi obaviti kantonalna direkcija za ceste, u čiju nadležnost bi trebao preći ovaj put.
“Moguće da će novom odlukom o prekategorizaciji puteva, koja je stavljena vam snage do marta 2018. godine, taj put preći u nadležnost kantonalne direkcije. Ipak, za sada je to lokalna cesta”, kazala nam je Emina Cerić, iz Direkcije za ceste USK.
Krajina: Samo tri granična prijelaza za međunarodni saobraćaj
Generalno gledajući, tamošnje stanovništvo je pozitivno reagovalo na odluku Mješovite komisije o prekategorizaciji graničnog prijelaza Hadžin Potok, budući da na teritoriji Unsko-sanskog kantona postoje svega tri granična prijelaza za međunarodni saobraćaj (od ukupno 55 u BiH) Velika Kladuša – Maljevac, Izačić – Ličko Petrovo Selo i Ripač – Užljebić, zbog čega su višesatne gužve na izlasku ili ulasku u BiH, češće pravilo, nego izuzetak.
Krajišnici godinama negoduju zbog malog broja graničnih prijelaza smještenih u ovoj regiji, iako je, s druge strane, Bosanska krajina najzapadniji dio države, geografski je najbliža zemljama Zapadne Evrope, pa bi, sljedeći tu logiku, na tom području trebao biti najveći protok ljudi i robe ka zemljama EU.
Osim toga, veliki broj Krajišnika na privremenom je ili stalnom radu u Evropskoj uniji, a nemali broj njih, iako rade u, primjerice, Sloveniji, svakog vikenda borave na svom ognjištu u Cazinu, Bužimu ili Velikoj Kladuši. Paralelno se s tim muče i gužvama na granicama.
Koliko je, ustvari, Krajina zapostavljena po pitanju graničnih prijelaza, najlakše je provjeriti letimičnim pogledom na kartu aktuelnih graničnih prijelaza, gdje je evidentno da je regija zapadne i sjeverozapadne Bosne u podređenom položaju u odnosu na ostatak države.
Zastupnik u Parlamentu BiH Senad Šepić, inače iz Cazina, rekao nam je da je prekategorizacija graničnog prijelaza Hadžin Potok – Bogovolja manji dio rješenja problema kojega ima narod u Krajini.
“I ovaj, kao i preostala dva, Tržačka Raštela i Zagrad mogu se i trebaju staviti u punu funkciju, kao stalni prelazi, i time bismo to pitanje gužvi, zastoja i maltretiranja kojemu su svakodnevno izloženi sada naši brojni građani trajno riješili. To je najmanje šta dijaspori država mora osigurati sada, uz obavezu izgradnje drugačijeg, partnerskog i poštenijeg odnosa prema tim ljudima, čije znanje, stečena iskustva, pamet i kapital treba vezati za domovinu i staviti u funkciju izgradnje i razvoja naše zemlje nadalje. Nastaviću raditi na tome dok se do kraja i sistemski ne riješi to pitanje. Jer, skoro dvije godine insistiram i predlažem rješenja, sporo sve ide, no ovo je mali prvi korak i pokazatelj da se može, pa ohrabrujem institucije obje države da brže i efikasnije djeluju po ovom pitanju”, istakao je Šepić.
