Guan Moye (1955.), poznatiji po pseudonimu Mo Yan, je kineski pisac romana i kratkih priča, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2012. godine. Mo Yan je izrazito popularan pisac, koga je Donald Morrison iz TIME-a, opisao kao “jednog od najpoznatijih, često zabranjivanih i naširoko piratiziranih kineskih pisaca”. U svojim romanima Mo Yan beskompromisno opisuje život u savremenoj Kini, vješto miješajući historiju i sadašnjost, stvarnost i fikciju. Najveća online knjižara u BH, na adresi Knjiga.ba za vas je izdvojila tri njegova nova romana, koji sadrže sve one elemente zbog kojih je Mo Yan i dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Mo Yan – Republika pijanaca
U ovoj fascinantnoj satiri, najveći pisac svoje generacije vodi nas u izmišljenu provinciju savremene Kine, Zemlju pića – u jedan pokvaren i nestvarni svijet ispunjen drevnim praznovjericama, gargantuanskim apetitima i nadrealističkim događajima.
Kad do vlasti stignu glasine da se čudan i neumjeren gurmanluk upražnjava u glavnom gradu Zemlje pića (nazvane tako zbog zapanjujućih količina alkohola koje se u njoj proizvode i konzumiraju), iz prestolnice šalju prekaljenog policijskog inspektora Dinga Gouera da utvrdi istinu.
Mo Yan – Velika nedra i široka bedra
Ovaj epski roman prije svega je roman o ženama u zemlji u kojoj dominiraju muškarci.
Kao što se iz naslova naslućuje, najvažnija slika i metafora u knjizi je žensko tijelo. Jedan od glavnih likova – majka – rođena je 1900. Udavši se u svojoj sedamnaestoj godini u porodicu Šanguan, rodila je devetoro djece, nijedno sa svojim mužem, koji je bio sterilan. Najmlađe je dječak, jedino muško dijete, inače narator u knjizi. Razmažen i neuspiješan, sušta je suprotnost svojim tvrdoglavim i energičnim sestrama. Majka, neuništiva, suštinski jaka žena, neprekidno rizikuje svoj život da bi spasla živote svoje djece i unučića tokom godina dramatičnih političkih previranja.
Mo Yan – Balade o belom luku
Kineski pisac i nobelovac Mo Jan opet nas je odveo u izmišljenu kinesku provinciju, ovog puta je to oblast Raj, gdje vlada ohrabruje seljake da sade bijeli luk, ali ispostavlja se da nije tako lako prodati prinose. Skladišta se pune, porezi su sve veći, a lokalni moćnici maltretiraju čak i one koji su putovali po nekoliko dana da bi prodali svoju žetvu koja polako truli. U međuvremenu, slijepi pjevač svojim stihovima podstiče mase da preuzmu zakon u svoje ruke, pa ubrzo izbijaju neredi apokaliptičnih razmjera.
Balade o bijelom luku snažna je slika života pod čizmom bezosjećajne i od naroda otuđene vlasti.
Za još više zanimljivih naslova posjetite našu knjižaru na adresi Knjiga.ba